Alenka Šimić, prof.
7. studeni 2022.
Imamo darovito dijete. Odlično, ali što dalje?
Definiranje darovitosti
- Francis Galton je prvi istraživao darovitost
- Danas su prihvaćene definicije Howarda Galtona te se ona smatra višedimenzionalnim fenomenom sa više područja darovitosti
- Prvu teoriju inteligencije utemeljio je Gardner 1983. godine kao teoriju „multiplih inteligencija“ smatrajući pri tome da ne postoji jedna inteligencija već je zbroj karakteristika i sposobnosti
- Inteligencija se razvija i može se poboljšati učenjem
- Svjesna upotreba inteligencije u njezinom punom opsegu dovodi do uravnoteženog učenja, kada se koristi kreativnost i novi načini razmišljanja.
- Gardner navodi sedam različitih specifičnih sposobnosti, talenata ili inteligencija:
- Logičko – matematička
- Vizualno – spacijalna
- Tjelesno – kinetička
- Glazbena
- Lingvistička
- Interpersonalna 7. Intrapersonalna
- Lingvistička inteligencija odgovorna je za čitanje, pisanje i govor (novinari, političari, odvjetnici)
- Logičko-matematička inteligencija odgovorna je za kategorizacije, klasifikacije i izračunavanje (tehničari, znanstvenici i informatičari)
- Vizualno-spacijalna inteligencija uključuje vizualizaciju, crtanje, orijentaciju (arhitekti, umjetnici, piloti i sl.)
- Glazbena inteligencija uključuje: slušanje, percepciju, osjetljivost (glazbenici, pjevači i terapeuti)
- Interpersonalna inteligencija uključuje: socijalni utjecaj, druženje i opažanje (bez specifične profesije)
Intrapersonalna inteligencija uključuje: discipliniranost, samosvjesnost i samopoznavanje (učitelji, svećenici, psiholozi i dr.)
Ovisno o tome koja je od inteligencija razvijenija, osoba će težiti zanimanju kod kojeg se zahtijeva razvijenija određena sposobnost, odnosno osobina. Kasnije je predložio i osmu vrstu inteligencije, prirodoslovnu inteligenciju, koja pretpostavlja vještinu rukovanja pojmovima flore i faune.
- Ljudske su sposobnosti u populaciji raspoređene po znanstvenoj krivulji, tj. većina pojedinaca ima određenu sposobnost razvijenu u nekoj prosječnoj razini, dok se broj pojedinaca prema višem i nižem stupnju razvijenosti te sposobnosti simetrično smanjuje
- One pojedince koji imaju jednu ili više sposobnosti značajno natprosječno razvijene nazivamo darovitima u toj ili tim sposobnostima
- Sposobnosti su temelj i jedna od determinanti odgojno-obrazovnog razvoja svakog učenika, ali su istodobno na neki način i rezultat odgojno obrazovnog procesa.
- Prema Stenbergu, inteligencija se sastoji od tri dijela, a to su:
1.Kreativna- uključuje sposobnost kombiniranja na prvi dojam nepovezanih činjenica u oblik nove ideje.
2.Analitička-uključuje razumijevanje, procjenjivanje, odlučivanje i uspoređivanje.
3.Praktična inteligencija-uključuje sposobnost prilagođavanja, odabira i oblikovanja okoline
- I danas su rasprave oko definiranja darovitosti žustre.
- Smatra se da postoji čak 160 definicija nadarenosti, što dovoljno govori o složenosti ovog fenomena.
Postoje četiri razdoblja intelektualnog razvoja
- Prvi je senzomotorni period koji se odvija od rođenja do otprilike druge godine starosti djeteta. Tijekom tog razdoblja dijete uči kako modificirati akcije i reflekse, koordinirati pokrete i počinje misaono obrađivati informacije.
- Drugi period je predoperativni i događa se između druge i sedme godine starosti djeteta, tijekom kojega se djetetu proširi rječnik, razvija mentalno zamišljanje i percepcija.
- Treći period je period konkretnih operacija koji se odvija između sedme i jedanaeste godine starosti. Tijekom ovog razdoblja dijete razvija sposobnost govora i logičko mišljenje.
- Zadnji period intelektualnog razvoja je period formalnih operacija, koji počinje u dvanaestoj godini i nastavlja se kroz cijeli život. Tijekom ovog razdoblja razvija se kritičko mišljenje i uči se kako rješavati apstraktne principe.
Definiranje darovitosti
- Govori nam da su kriteriji koji se spominju različiti: intelekt, kreativnost i interakcija visoko razvijenih sposobnosti:
Termin „nadarenost“:
- prijevremena razvijenost (brže napredovanje od prosječne djece)
- vanjski znakovi (znatiželja, mašta, inteligencija)
- inzistiranje da rade po svom (viša kvaliteta postignuća, drugačiji putevi učenja, samostalnost i samopouzdanje)
- žar za svladavanjem: visoka motiviranost, opsesivan interes (Winner, 2005.)
- Darovito dijete je rođeno s neuobičajenom sposobnošću da savlada određeno područje (ili područja). (Jasna Cvetković – Lay, Ana Sekulić – Majurec )
- Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske darovitost definira kao sklop osobina koje učeniku omogućavaju trajno postignuće natprosječnih rezultata u jednom ili više područja ljudske djelatnosti, a uvjetovano je visokim stupnjem razvijenosti pojedinih sposobnosti, osobnom motivacijom i vanjskim poticanjem.
- Darovitost je spoj triju osnovnih skupina osobina: natprosječnih općih ili specifičnih sposobnosti, motivacije i visokog stupnja kreativnosti.
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske pod područja darovitosti navodi:
- opće intelektualne sposobnosti
- stvaralačke (kreativne) sposobnosti
- sposobnosti za pojedina nastavna i znanstvena područja
- socijalne i rukovodne sposobnosti
- sposobnosti za pojedina umjetnička područja
- psihomotorne sposobnosti.
Darovitost?
- mnoštvo faktora određuje darovitost
- bistro je ono dijete koje savladava gradivo sa lakoćom, ali čije spoznaje dolaze na inicijativu roditelja ili učitelja
- darovito je ono dijete čije spoznaje, motivacija i želja polaze od njega
- takva djeca znaju biti ‘naporna’ jer imaju 100 pitanja, pamte sve odgovore i na temelju njih postavljaju nova pitanja (direktorica Brainy centra Zvjezdana Jaić, odgojiteljica i edukator za rad s darovitom djecom)
- Neki autori smatraju da je darovitost bilo koji oblik iznadprosječnog funkcioniranja, dok drugi ističu da se po tim podrazumijevaju visoke
(opće i/ili specifične) sposobnosti (posebno inteligencija), kreativnost i specifične osobine ličnosti (posebno motivacija).
Kako ih prepoznati?
- darovita su djeca vrlo maštovita i kreativna te umno sazrijevaju brže od svojih vršnjaka
- puno više čitaju i pokazuju velik interes za specifična područja
- postavljaju puno pitanja, logički brže zaključuju, mogu analizirati, sintetizirati i stvarati samo sebi znane putove rješavanja složenih zadataka
- posjeduju i druge umjetničke, jezične, glumačke sposobnosti
- mogu biti nepažljivi ili ometati druge učenike svojim aktivnostima zbog klasičnosti nastavnog plana i programa
- otpor radu u grupi ili paru
- površnost, neprihvaćanje neuspjeha
- u razredu često nisu omiljeni pogotovo ako imaju naviku isticanja svoje intelektualne nadmoći
- imaju puno energije, vrlo su radoznali, zanima ih kako stvari funkcioniraju, rano nauče čitati i računati, vole izazovne zadatke i mozgalice
- vrlo su maštoviti, zapažaju detalje, ispravljaju odrasle u nedosljednostima, vrlo ustrajni u svladavanju onog što ih zanima
- često su perfekcionisti, teško podnose poraz, osjetljivi, osjećajni i rade stvari po svom, teško se snalaze s vršnjacima jer imaju drugačije interese
- bolje se koncentriraju na zadatke u odnosu na vršnjake
- darovite djece je u populaciji oko 3 posto
Kako raditi sa darovitom djecom?
- Program rada s nadarenom djecom uključuje identificiranje potencijalno darovitog djeteta, utvrđivanje mogućnosti, potreba i interesa (postupci procjenjivanja, metode testova i tehnika intervjua ili razgovora), uvažavanje specifičnih interesa i produbljivanje istih (odgojno-obrazovni rad), omogućavanje da dijete uči što ga zanima, na način koji mu odgovara te dovoljno vremena.
- treba im organizirati složenije aktivnosti naročito u pogledu apstraktnog mišljenja
- često dolazi do situacija gdje se pun potencijal darovitog djeteta uopće ne iskoristi
- Poznati test sa sljezovim kolačićem iz kasnih 1960-ih i ranih 1970-ih koji je izumio dr. Walter Mischel proučavao je razinu samokontrole kod djece.
- Kod djece koja su uspjela odoljeti kolačiću u zadanih 60 sekundi (samokontrola), otkriveno je da su u dobi od osam godina imala za sedam bodova viši kvocijent inteligencije nego djeca koja su se žurila i pojela. Istraživači su zaključili da što su djeca imala lošiji rezultat u testu, to su imala veći rizik da će imati slabiju koncentraciju i slabije rezultate u školi u dobi od osam godina.
- Test
Kako je predstavljena darovitost u medijima?
- U današnje doba, kada živimo u svijetu gdje mediji imaju najvažniju ulogu izraditi senzaciju od nečeg novog kako bi privukli što veću pažnju pojedini slučajevi darovitosti kod djece prezentirani su genijalnošću i izvan serijskim mogućnostima
- Takav pristup koji ih svrstava u „elitu” nije poželjan
- Darovitima je više od toga potreban ciljani razvoj mogućnosti ostavljajući dovoljno prostora za specifične osobnosti
Tko im sve može pružiti mogućnosti napretka?
- Roditelji
- Škola
- Nosioci zakonskih odredbi
- Lokalna zajednica
- Šira društvena zajednica
- Ostali
Roditelji?
- Na koji način se roditelji vide u svakodnevici sa takvom djecom?
- Da li im pružaju dovoljno prostora za napredak i razvoj specifičnih mogućnosti?
- Osjećaju li se dorasli zahtjevima darovite djece?
- Jesu li djeca svjesna darovitosti?
Odgovori roditelja:
- „Dijete mi pršti energijom koju je ponekad teško usmjeriti i voli komunicirati sa starijom djecom „
- „Učitelj navodi da se ističe u obradi sadržaja na satu svojim znanjem o temi i sposobnostima u realizaciji”
- „Uvijek nešto zapitkuje i uvijek ima svoje mišljenje o temi koje me iznenadi naprednošću”
- „Interesiraju ga sadržaji starijeg brata i sestre, a njegovi su mu dosadni jer ih dobro poznaje i prije obrade, kao da ih je prerastao”
- „Razgovara sa odraslima i posebno ga interesiraju znanstvene činjenice o ljudima, događajima i tehnici koje drugu djecu ne privlače” • „Teško mi ga je pratiti…”
Škola?
- Što sve škola može učiniti (u skladu sa mogućnostima škole) za takvu djecu da im ne bude dosadno u prosječnosti?
- Na koje načine ciljano razvijati sposobnosti takve djece bez ometanja redovite nastave?
- Brojni su primjeri kolega koji bez poticaja, sredstava i dovoljno vremena (dodatnih sati koji ulaze u satnicu učitelja) dodatno rade sa darovitima…
- Kako i do kada će takav način rada funkcionirati?
- U školskom sustavu treba što više individualizirati pristup obrazovanja učenika i za darovitu djecu
- Za svako takvo dijete trebao bi se izraditi individualni plan i program koji bi zajedno izradili učitelji i stručni suradnici škole
- Prepoznati ih kao pokretačku snagu našeg društva
- Osposobiti učitelje i stručne suradnike na kvalitetan način za rad sa takvom djecom
- Osigurati satnicu, prostor, vrijeme i sredstva učiteljima koji rade sa takvom djecom
- Nagraditi učenike i učitelje za njihov kontinuirani rad
Najučinkovitiji načini rada su izvanučionična nastava i rad na projektima zbog mogućnosti rada i izvan redovitih 45 minuta.