preskoči na sadržaj
Kutak za roditelje

Web stranice namijenjene roditeljima:

http://www.mojedijete.com/

http://www.it-infonews.com/article.php?article=858

 
 
 
 
DAROVITOST

 

Alenka Šimić, prof.

7. studeni 2022.

Imamo darovito dijete. Odlično, ali što dalje?

Definiranje darovitosti

  • Francis Galton je prvi istraživao darovitost
  • Danas su prihvaćene definicije Howarda Galtona te se ona smatra višedimenzionalnim fenomenom sa više područja darovitosti
  • Prvu teoriju inteligencije utemeljio je Gardner 1983. godine kao teoriju „multiplih inteligencija“ smatrajući pri tome da ne postoji jedna inteligencija već je zbroj karakteristika i sposobnosti
  • Inteligencija se razvija i može se poboljšati učenjem
  • Svjesna upotreba inteligencije u njezinom punom opsegu dovodi do uravnoteženog učenja, kada se koristi kreativnost i novi načini razmišljanja.
  • Gardner navodi sedam različitih specifičnih sposobnosti, talenata ili inteligencija:
  1. Logičko – matematička
  2. Vizualno – spacijalna
  3. Tjelesno – kinetička
  4. Glazbena
  5. Lingvistička
  6. Interpersonalna 7. Intrapersonalna
  • Lingvistička inteligencija odgovorna je za čitanje, pisanje i govor (novinari, političari, odvjetnici)
  • Logičko-matematička inteligencija odgovorna je za kategorizacije, klasifikacije i izračunavanje (tehničari, znanstvenici i informatičari)
  • Vizualno-spacijalna inteligencija uključuje vizualizaciju, crtanje, orijentaciju (arhitekti, umjetnici, piloti i sl.)
  • Glazbena inteligencija uključuje: slušanje, percepciju, osjetljivost (glazbenici, pjevači i terapeuti)
  • Interpersonalna inteligencija uključuje: socijalni utjecaj, druženje i opažanje (bez specifične profesije)

Intrapersonalna inteligencija uključuje: discipliniranost, samosvjesnost i samopoznavanje (učitelji, svećenici, psiholozi i dr.)

Ovisno o tome koja je od inteligencija razvijenija, osoba će težiti zanimanju kod kojeg se zahtijeva razvijenija određena sposobnost, odnosno osobina. Kasnije je predložio i osmu vrstu inteligencije, prirodoslovnu inteligenciju, koja pretpostavlja vještinu rukovanja pojmovima flore i faune.

  • Ljudske su sposobnosti u populaciji raspoređene po znanstvenoj krivulji, tj. većina pojedinaca ima određenu sposobnost razvijenu u nekoj prosječnoj razini, dok se broj pojedinaca prema višem i nižem stupnju razvijenosti te sposobnosti simetrično smanjuje
  • One pojedince koji imaju jednu ili više sposobnosti značajno natprosječno razvijene nazivamo darovitima u toj ili tim sposobnostima
  • Sposobnosti su temelj i jedna od determinanti odgojno-obrazovnog razvoja svakog učenika, ali su istodobno na neki način i rezultat odgojno obrazovnog procesa.
  • Prema Stenbergu, inteligencija se sastoji od tri dijela, a to su:

1.Kreativna- uključuje sposobnost kombiniranja na prvi dojam nepovezanih činjenica u oblik nove ideje.

2.Analitička-uključuje razumijevanje, procjenjivanje, odlučivanje i uspoređivanje.

3.Praktična inteligencija-uključuje sposobnost prilagođavanja, odabira i oblikovanja okoline

  • I danas su rasprave oko definiranja darovitosti žustre.
  • Smatra se da postoji čak 160 definicija nadarenosti, što dovoljno govori o složenosti ovog fenomena.

Postoje četiri razdoblja intelektualnog razvoja

  • Prvi je senzomotorni period koji se odvija od rođenja do otprilike druge godine starosti djeteta. Tijekom tog razdoblja dijete uči kako modificirati akcije i reflekse, koordinirati pokrete i počinje misaono obrađivati informacije.
  • Drugi period je predoperativni i događa se između druge i sedme godine starosti djeteta, tijekom kojega se djetetu proširi rječnik, razvija mentalno zamišljanje i percepcija.
  • Treći period je period konkretnih operacija koji se odvija između sedme i jedanaeste godine starosti. Tijekom ovog razdoblja dijete razvija sposobnost govora i logičko mišljenje.
  • Zadnji period intelektualnog razvoja je period formalnih operacija, koji počinje u dvanaestoj godini i nastavlja se kroz cijeli život. Tijekom ovog razdoblja razvija se kritičko mišljenje i uči se kako rješavati apstraktne principe.

Definiranje darovitosti

  • Govori nam da su kriteriji koji se spominju različiti: intelekt, kreativnost i interakcija visoko razvijenih sposobnosti:

 

Termin „nadarenost“:

  • prijevremena razvijenost (brže napredovanje od prosječne djece)
  • vanjski znakovi (znatiželja, mašta, inteligencija)
  • inzistiranje da rade po svom (viša kvaliteta postignuća, drugačiji putevi učenja, samostalnost i samopouzdanje)
  • žar za svladavanjem: visoka motiviranost, opsesivan interes (Winner, 2005.)
  • Darovito dijete je rođeno s neuobičajenom sposobnošću da savlada određeno područje (ili područja). (Jasna Cvetković – Lay, Ana Sekulić – Majurec )
  • Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske darovitost definira kao sklop osobina koje učeniku omogućavaju trajno postignuće natprosječnih rezultata u jednom ili više područja ljudske djelatnosti, a uvjetovano je visokim stupnjem razvijenosti pojedinih sposobnosti, osobnom motivacijom i vanjskim poticanjem.
  • Darovitost je spoj triju osnovnih skupina osobina: natprosječnih općih ili specifičnih sposobnosti, motivacije i visokog stupnja kreativnosti.

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske pod područja darovitosti navodi:

  1. opće intelektualne sposobnosti
  2. stvaralačke (kreativne) sposobnosti
  3. sposobnosti za pojedina nastavna i znanstvena područja
  4. socijalne i rukovodne sposobnosti
  5. sposobnosti za pojedina umjetnička područja
  6. psihomotorne sposobnosti.

Darovitost?

  • mnoštvo faktora određuje darovitost
  • bistro je ono dijete koje savladava gradivo sa lakoćom, ali čije spoznaje dolaze na inicijativu roditelja ili učitelja
  • darovito je ono dijete čije spoznaje, motivacija i želja polaze od njega
  • takva djeca znaju biti ‘naporna’ jer imaju 100 pitanja, pamte sve odgovore i na temelju njih postavljaju nova pitanja (direktorica Brainy centra Zvjezdana Jaić, odgojiteljica i edukator za rad s darovitom djecom)
  • Neki autori smatraju da je darovitost bilo koji oblik iznadprosječnog funkcioniranja, dok drugi ističu da se po tim podrazumijevaju visoke

(opće i/ili specifične) sposobnosti (posebno inteligencija), kreativnost i specifične osobine ličnosti (posebno motivacija).

Kako ih prepoznati?

  • darovita su djeca vrlo maštovita i kreativna te umno sazrijevaju brže od svojih vršnjaka
  • puno više čitaju i pokazuju velik interes za specifična područja
  • postavljaju puno pitanja, logički brže zaključuju, mogu analizirati, sintetizirati i stvarati samo sebi znane putove rješavanja složenih zadataka
  • posjeduju i druge umjetničke, jezične, glumačke sposobnosti
  • mogu biti nepažljivi ili ometati druge učenike svojim aktivnostima zbog klasičnosti nastavnog plana i programa
  • otpor radu u grupi ili paru
  • površnost, neprihvaćanje neuspjeha
  • u razredu često nisu omiljeni pogotovo ako imaju naviku isticanja svoje intelektualne nadmoći
  • imaju puno energije, vrlo su radoznali, zanima ih kako stvari funkcioniraju, rano nauče čitati i računati, vole izazovne zadatke i mozgalice
  • vrlo su maštoviti, zapažaju detalje, ispravljaju odrasle u nedosljednostima, vrlo ustrajni u svladavanju onog što ih zanima
  • često su perfekcionisti, teško podnose poraz, osjetljivi, osjećajni i rade stvari po svom, teško se snalaze s vršnjacima jer imaju drugačije interese
  • bolje se koncentriraju na zadatke u odnosu na vršnjake
  • darovite djece je u populaciji oko 3 posto

Kako raditi sa darovitom djecom?

  • Program rada s nadarenom djecom uključuje identificiranje potencijalno darovitog djeteta, utvrđivanje mogućnosti, potreba i interesa (postupci procjenjivanja, metode testova i tehnika intervjua ili razgovora), uvažavanje specifičnih interesa i produbljivanje istih (odgojno-obrazovni rad), omogućavanje da dijete uči što ga zanima, na način koji mu odgovara te dovoljno vremena.
  • treba im organizirati složenije aktivnosti naročito u pogledu apstraktnog mišljenja
  • često dolazi do situacija gdje se pun potencijal darovitog djeteta uopće ne iskoristi
  • Poznati test sa sljezovim kolačićem iz kasnih 1960-ih i ranih 1970-ih koji je izumio dr. Walter Mischel proučavao je razinu samokontrole kod djece.
  • Kod djece koja su uspjela odoljeti kolačiću u zadanih 60 sekundi (samokontrola), otkriveno je da su u dobi od osam godina imala za sedam bodova viši kvocijent inteligencije nego djeca koja su se žurila i pojela. Istraživači su zaključili da što su djeca imala lošiji rezultat u testu, to su imala veći rizik da će imati slabiju koncentraciju i slabije rezultate u školi u dobi od osam godina.
  • Test

Kako je predstavljena darovitost u medijima?

  • U današnje doba, kada živimo u svijetu gdje mediji imaju najvažniju ulogu izraditi senzaciju od nečeg novog kako bi privukli što veću pažnju pojedini slučajevi darovitosti kod djece prezentirani su genijalnošću i izvan serijskim mogućnostima
  • Takav pristup koji ih svrstava u „elitu” nije poželjan
  • Darovitima je više od toga potreban ciljani razvoj mogućnosti ostavljajući dovoljno prostora za specifične osobnosti

Tko im sve može pružiti mogućnosti napretka?

  • Roditelji
  • Škola
  • Nosioci zakonskih odredbi
  • Lokalna zajednica
  • Šira društvena zajednica
  • Ostali

Roditelji?

  • Na koji način se roditelji vide u svakodnevici sa takvom djecom?
  • Da li im pružaju dovoljno prostora za napredak i razvoj specifičnih mogućnosti?
  • Osjećaju li se dorasli zahtjevima darovite djece?
  • Jesu li djeca svjesna darovitosti?

Odgovori roditelja:

  • „Dijete mi pršti energijom koju je ponekad teško usmjeriti i voli komunicirati sa starijom djecom „
  • „Učitelj navodi da se ističe u obradi sadržaja na satu svojim znanjem o temi i sposobnostima u realizaciji”
  • „Uvijek nešto zapitkuje i uvijek ima svoje mišljenje o temi koje me iznenadi naprednošću”
  • „Interesiraju ga sadržaji starijeg brata i sestre, a njegovi su mu dosadni jer ih dobro poznaje i prije obrade, kao da ih je prerastao”
  • „Razgovara sa odraslima i posebno ga interesiraju znanstvene činjenice o ljudima, događajima i tehnici koje drugu djecu ne privlače” • „Teško mi ga je pratiti…”

Škola?

  • Što sve škola može učiniti (u skladu sa mogućnostima škole) za takvu djecu da im ne bude dosadno u prosječnosti?
  • Na koje načine ciljano razvijati sposobnosti takve djece bez ometanja redovite nastave?
  • Brojni su primjeri kolega koji bez poticaja, sredstava i dovoljno vremena (dodatnih sati koji ulaze u satnicu učitelja) dodatno rade sa darovitima…
  • Kako i do kada će takav način rada funkcionirati?
  • U školskom sustavu treba što više individualizirati pristup obrazovanja učenika i za darovitu djecu
  • Za svako takvo dijete trebao bi se izraditi individualni plan i program koji bi zajedno izradili učitelji i stručni suradnici škole
  • Prepoznati ih kao pokretačku snagu našeg društva
  • Osposobiti učitelje i stručne suradnike na kvalitetan način za rad sa takvom djecom
  • Osigurati satnicu, prostor, vrijeme i sredstva učiteljima koji rade sa takvom djecom
  • Nagraditi učenike i učitelje za njihov kontinuirani rad
 

Najučinkovitiji načini rada su izvanučionična nastava i rad na projektima zbog mogućnosti rada i izvan redovitih 45 minuta.

  • Dodatna nastava i izvannastavni sadržaji, natjecanja, izborni sadržaji, projekti organizirani prema sličnim načelima u radu s darovitom djecom pokazali su se važnom poveznicom u cjelokupnom odgojnoobrazovnom radu s darovitima (mogućnosti realizacije kroz tehničku kulturu).
  • Iz svega navedenog zaključak je da treba raditi na pronalaženju načina za povećanje satnice tehničke i likovne kulture u kojima daroviti mogu napredovati i realizirati se.

Kako prepoznati dijete darovito za tehniku?

  • Voli se izražavati crtežom
  • Ima mišljenje o tehničkim zakonitostima
  • Zanima ga povijest tehnike
  • Sa lakoćom upija nove činjenice o tehnici i raspravlja o njima
  • Svoja saznanja o novim temama rado iznosi u razredu
  • Interesira ga usporedba pojmova i zakonitosti tehnike
  • Redovito sudjeluje u obradi novih sadržaja motiviran interesima a ne ocjenom
  • Zapitkuje tijekom predavanja i želi jasne odgovore

Sa lakoćom čita tehnički crtež

  • Razumije prostorni prikaz tvorevine bez dodatnih pojašnjavanja
  • Primjenjuje pravila tehničkog crtanja točno, uredno i učinkovito
  • Sa lakoćom primjenjuje analizu i sintezu (iz prostornog crteža lako crta pozicije i obrnuto)
  • Samoinicijativno osmišljava dodatke na tehničkoj tvorevini koji imaju funkcionalnost i kvalitetan dizajn
  • Tehničku tvorevinu izrađuje samostalno, precizno i funkcionalno
  • Ekonomičan je u korištenju materijala
  • Uočava nedostatke na tehničkom crtežu i ispravlja ih
  • Kritički razmišlja o svom uratku

Teži još boljim rezultatima i kada su oni visoki

  • Voli prezentirati uradak i logično pojašnjavati način i tijek izrade, svrhu i funkcionalnost
  • Sa radošću pristupa novim zadacima i uvijek želi više
  • Zadovoljan je kada ostvari visoke rezultate, ali ga to ne sprečava da nastavi
  • Obrazlaže riječima i crtežom vlastite ideje koje realizira

Kako poticati darovito dijete za tehniku?

  • Često komunicirati sa njim u obradi sadržaja i tražiti njegove stavove i mišljenje
  • Poticati ga na aktivnost kada god je moguće
  • Uključivati ga u izradu zadataka i pratiti njegove zamisli
  • Uvijek ga zaposliti nečim kreativnim i zanimljivim na satu ako su sadržaji za njega poznati
  • Na nove ideje reagirati pozitivno čak i ako ne vode do rješenja
  • Ponuditi mu više kategorija natjecanja, da izabere prema sklonostima Pomoći mu u pronalaženju dodatnih sadržaja koji ga zanimaju
  • Izdvojiti vremena na satu za njega podržavajući ga u osmišljavanju novih zadataka
  • Razgovarati sa njim tehničkim rječnikom bez straha da neće razumjeti jer se lako snalazi sa nepoznatim pojmovima
  • Uključiti ga u aktivnu obradu sadržaja
  • Pripremiti mu dodatna pitanja unaprijed
  • Uvijek tražiti više od njega…

IZVORI:

 

 




Tražilica



Kalendar
« Srpanj 2024 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30 31 1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
Prikazani događaji


Vremenici i dokumenti

Korisni linkovi

Anketa
Smatrate li da je online poučavanje donijelo pozitivne pomake u informatičkom opismenjavanju?






Pitanja i odgovori
 Naslov: FAQ

  • Naj 10 pitanja

  • Nedavna pitanja

  • Arhiva pitanja

Forum

Arhiva dokumenata




preskoči na navigaciju