Alenka Šimić, prof.

7. studeni 2022.

Imamo darovito dijete. Odlično, ali što dalje?

Definiranje darovitosti

• Francis Galton je prvi istraživao darovitost
• Danas su prihvaćene definicije Howarda Galtona te se ona smatra višedimenzionalnim fenomenom sa više područja darovitosti
• Prvu teoriju inteligencije utemeljio je Gardner 1983. godine kao teoriju „multiplih inteligencija“ smatrajući pri tome da ne postoji jedna inteligencija već je zbroj karakteristika i sposobnosti
• Inteligencija se razvija i može se poboljšati učenjem
• Svjesna upotreba inteligencije u njezinom punom opsegu dovodi do uravnoteženog učenja, kada se koristi kreativnost i novi načini razmišljanja.
• Gardner navodi sedam različitih specifičnih sposobnosti, talenata ili inteligencija:

1. Logičko – matematička
2. Vizualno – spacijalna
3. Tjelesno – kinetička
4. Glazbena
5. Lingvistička
6. Interpersonalna 7. Intrapersonalna

• Lingvistička inteligencija odgovorna je za čitanje, pisanje i govor (novinari, političari, odvjetnici)
• Logičko-matematička inteligencija odgovorna je za kategorizacije, klasifikacije i izračunavanje (tehničari, znanstvenici i informatičari)
• Vizualno-spacijalna inteligencija uključuje vizualizaciju, crtanje, orijentaciju (arhitekti, umjetnici, piloti i sl.)
• Glazbena inteligencija uključuje: slušanje, percepciju, osjetljivost (glazbenici, pjevači i terapeuti)
• Interpersonalna inteligencija uključuje: socijalni utjecaj, druženje i opažanje (bez specifične profesije)

Intrapersonalna inteligencija uključuje: discipliniranost, samosvjesnost i samopoznavanje (učitelji, svećenici, psiholozi i dr.)

Ovisno o tome koja je od inteligencija razvijenija, osoba će težiti zanimanju kod kojeg se zahtijeva razvijenija određena sposobnost, odnosno osobina. Kasnije je predložio i osmu vrstu inteligencije, prirodoslovnu inteligenciju, koja pretpostavlja vještinu rukovanja pojmovima flore i faune.

• Ljudske su sposobnosti u populaciji raspoređene po znanstvenoj krivulji, tj. većina pojedinaca ima određenu sposobnost razvijenu u nekoj prosječnoj razini, dok se broj pojedinaca prema višem i nižem stupnju razvijenosti te sposobnosti simetrično smanjuje
• One pojedince koji imaju jednu ili više sposobnosti značajno natprosječno razvijene nazivamo darovitima u toj ili tim sposobnostima
• Sposobnosti su temelj i jedna od determinanti odgojno-obrazovnog razvoja svakog učenika, ali su istodobno na neki način i rezultat odgojno obrazovnog procesa.
• Prema Stenbergu, inteligencija se sastoji od tri dijela, a to su:

1.Kreativna- uključuje sposobnost kombiniranja na prvi dojam nepovezanih činjenica u oblik nove ideje.

2.Analitička-uključuje razumijevanje, procjenjivanje, odlučivanje i uspoređivanje.

3.Praktična inteligencija-uključuje sposobnost prilagođavanja, odabira i oblikovanja okoline

• I danas su rasprave oko definiranja darovitosti žustre.
• Smatra se da postoji čak 160 definicija nadarenosti, što dovoljno govori o složenosti ovog fenomena.

Postoje četiri razdoblja intelektualnog razvoja

• Prvi je senzomotorni period koji se odvija od rođenja do otprilike druge godine starosti djeteta. Tijekom tog razdoblja dijete uči kako modificirati akcije i reflekse, koordinirati pokrete i počinje misaono obrađivati informacije.
• Drugi period je predoperativni i događa se između druge i sedme godine starosti djeteta, tijekom kojega se djetetu proširi rječnik, razvija mentalno zamišljanje i percepcija.
• Treći period je period konkretnih operacija koji se odvija između sedme i jedanaeste godine starosti. Tijekom ovog razdoblja dijete razvija sposobnost govora i logičko mišljenje.
• Zadnji period intelektualnog razvoja je period formalnih operacija, koji počinje u dvanaestoj godini i nastavlja se kroz cijeli život. Tijekom ovog razdoblja razvija se kritičko mišljenje i uči se kako rješavati apstraktne principe.

Definiranje darovitosti

• Govori nam da su kriteriji koji se spominju različiti: intelekt, kreativnost i interakcija visoko razvijenih sposobnosti:

Termin „nadarenost“:

• prijevremena razvijenost (brže napredovanje od prosječne djece)
• vanjski znakovi (znatiželja, mašta, inteligencija)
• inzistiranje da rade po svom (viša kvaliteta postignuća, drugačiji putevi učenja, samostalnost i samopouzdanje)
• žar za svladavanjem: visoka motiviranost, opsesivan interes (Winner, 2005.)
• Darovito dijete je rođeno s neuobičajenom sposobnošću da savlada određeno područje (ili područja). (Jasna Cvetković – Lay, Ana Sekulić – Majurec )
• Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske darovitost definira kao sklop osobina koje učeniku omogućavaju trajno postignuće natprosječnih rezultata u jednom ili više područja ljudske djelatnosti, a uvjetovano je visokim stupnjem razvijenosti pojedinih sposobnosti, osobnom motivacijom i vanjskim poticanjem.
• Darovitost je spoj triju osnovnih skupina osobina: natprosječnih općih ili specifičnih sposobnosti, motivacije i visokog stupnja kreativnosti.

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske pod područja darovitosti navodi:

1. opće intelektualne sposobnosti
2. stvaralačke (kreativne) sposobnosti
3. sposobnosti za pojedina nastavna i znanstvena područja
4. socijalne i rukovodne sposobnosti
5. sposobnosti za pojedina umjetnička područja
6. psihomotorne sposobnosti.

Darovitost?

• mnoštvo faktora određuje darovitost
• bistro je ono dijete koje savladava gradivo sa lakoćom, ali čije spoznaje dolaze na inicijativu roditelja ili učitelja
• darovito je ono dijete čije spoznaje, motivacija i želja polaze od njega
• takva djeca znaju biti ‘naporna’ jer imaju 100 pitanja, pamte sve odgovore i na temelju njih postavljaju nova pitanja (direktorica Brainy centra Zvjezdana Jaić, odgojiteljica i edukator za rad s darovitom djecom)
• Neki autori smatraju da je darovitost bilo koji oblik iznadprosječnog funkcioniranja, dok drugi ističu da se po tim podrazumijevaju visoke

(opće i/ili specifične) sposobnosti (posebno inteligencija), kreativnost i specifične osobine ličnosti (posebno motivacija).

Kako ih prepoznati?

• darovita su djeca vrlo maštovita i kreativna te umno sazrijevaju brže od svojih vršnjaka
• puno više čitaju i pokazuju velik interes za specifična područja
• postavljaju puno pitanja, logički brže zaključuju, mogu analizirati, sintetizirati i stvarati samo sebi znane putove rješavanja složenih zadataka
• posjeduju i druge umjetničke, jezične, glumačke sposobnosti
• mogu biti nepažljivi ili ometati druge učenike svojim aktivnostima zbog klasičnosti nastavnog plana i programa
• otpor radu u grupi ili paru
• površnost, neprihvaćanje neuspjeha
• u razredu često nisu omiljeni pogotovo ako imaju naviku isticanja svoje intelektualne nadmoći
• imaju puno energije, vrlo su radoznali, zanima ih kako stvari funkcioniraju, rano nauče čitati i računati, vole izazovne zadatke i mozgalice
• vrlo su maštoviti, zapažaju detalje, ispravljaju odrasle u nedosljednostima, vrlo ustrajni u svladavanju onog što ih zanima
• često su perfekcionisti, teško podnose poraz, osjetljivi, osjećajni i rade stvari po svom, teško se snalaze s vršnjacima jer imaju drugačije interese
• bolje se koncentriraju na zadatke u odnosu na vršnjake
• darovite djece je u populaciji oko 3 posto

Kako raditi sa darovitom djecom?

• Program rada s nadarenom djecom uključuje identificiranje potencijalno darovitog djeteta, utvrđivanje mogućnosti, potreba i interesa (postupci procjenjivanja, metode testova i tehnika intervjua ili razgovora), uvažavanje specifičnih interesa i produbljivanje istih (odgojno-obrazovni rad), omogućavanje da dijete uči što ga zanima, na način koji mu odgovara te dovoljno vremena.
• treba im organizirati složenije aktivnosti naročito u pogledu apstraktnog mišljenja
• često dolazi do situacija gdje se pun potencijal darovitog djeteta uopće ne iskoristi
• Poznati test sa sljezovim kolačićem iz kasnih 1960-ih i ranih 1970-ih koji je izumio dr. Walter Mischel proučavao je razinu samokontrole kod djece.
• Kod djece koja su uspjela odoljeti kolačiću u zadanih 60 sekundi (samokontrola), otkriveno je da su u dobi od osam godina imala za sedam bodova viši kvocijent inteligencije nego djeca koja su se žurila i pojela. Istraživači su zaključili da što su djeca imala lošiji rezultat u testu, to su imala veći rizik da će imati slabiju koncentraciju i slabije rezultate u školi u dobi od osam godina.
• Test

Kako je predstavljena darovitost u medijima?

• U današnje doba, kada živimo u svijetu gdje mediji imaju najvažniju ulogu izraditi senzaciju od nečeg novog kako bi privukli što veću pažnju pojedini slučajevi darovitosti kod djece prezentirani su genijalnošću i izvan serijskim mogućnostima
• Takav pristup koji ih svrstava u „elitu” nije poželjan
• Darovitima je više od toga potreban ciljani razvoj mogućnosti ostavljajući dovoljno prostora za specifične osobnosti

Tko im sve može pružiti mogućnosti napretka?

• Roditelji
• Škola
• Nosioci zakonskih odredbi
• Lokalna zajednica
• Šira društvena zajednica
• Ostali

Roditelji?

• Na koji način se roditelji vide u svakodnevici sa takvom djecom?
• Da li im pružaju dovoljno prostora za napredak i razvoj specifičnih mogućnosti?
• Osjećaju li se dorasli zahtjevima darovite djece?
• Jesu li djeca svjesna darovitosti?

Odgovori roditelja:

• „Dijete mi pršti energijom koju je ponekad teško usmjeriti i voli komunicirati sa starijom djecom „
• „Učitelj navodi da se ističe u obradi sadržaja na satu svojim znanjem o temi i sposobnostima u realizaciji”
• „Uvijek nešto zapitkuje i uvijek ima svoje mišljenje o temi koje me iznenadi naprednošću”
• „Interesiraju ga sadržaji starijeg brata i sestre, a njegovi su mu dosadni jer ih dobro poznaje i prije obrade, kao da ih je prerastao”
• „Razgovara sa odraslima i posebno ga interesiraju znanstvene činjenice o ljudima, događajima i tehnici koje drugu djecu ne privlače” • „Teško mi ga je pratiti…”

Škola?

• Što sve škola može učiniti (u skladu sa mogućnostima škole) za takvu djecu da im ne bude dosadno u prosječnosti?
• Na koje načine ciljano razvijati sposobnosti takve djece bez ometanja redovite nastave?
• Brojni su primjeri kolega koji bez poticaja, sredstava i dovoljno vremena (dodatnih sati koji ulaze u satnicu učitelja) dodatno rade sa darovitima…
• Kako i do kada će takav način rada funkcionirati?
• U školskom sustavu treba što više individualizirati pristup obrazovanja učenika i za darovitu djecu
• Za svako takvo dijete trebao bi se izraditi individualni plan i program koji bi zajedno izradili učitelji i stručni suradnici škole
• Prepoznati ih kao pokretačku snagu našeg društva
• Osposobiti učitelje i stručne suradnike na kvalitetan način za rad sa takvom djecom
• Osigurati satnicu, prostor, vrijeme i sredstva učiteljima koji rade sa takvom djecom
• Nagraditi učenike i učitelje za njihov kontinuirani rad