Mlađa dječja skupina KUD-a Branimir 888 predstavljala je našu županiju na 22. Festivalu dječjeg folklora Hrvatske koji se održao u Vinkovcima. Nastupili su s točkom “Čuvan ovce i goveda svoja” u kojoj su predstavili igre, pjesme i običaje mućkog kraja, a pripremila ih je voditeljica Jelena Šegović. Njihov nastup stručni žiri jednoglasno je proglasio najboljim čime je dječja skupina KUD-a Branimir 888 postala državni prvak u folkloru!
Izuzetno smo sretni i ponosni na sve naše učenike koji su članovi KUD-a te od srca čestitamo djeci, voditeljici skupine i roditeljima na ovom velikom uspjehu!
U ponedjeljak, 21. listopada, Područna škola Brštanovo obilježila je Dan kruha i zahvalnosti za plodove zemlje kroz zajedničke radionice i izradu tematskih štandova.
Učenici svih razreda, zajedno s razrednicama, kreativno su uredili školsku dvoranu i pripremili prigodne izložbene kutke s različitim temama: Dan jabuka, Jesenski plodovi i izrada voćne salate i sokova, Od zrna do kruha te Bundeva – kraljica jeseni.
Svaki razred imao je svoj „mini štand“ na kojem su učenici predstavljali tematske proizvode, dok su ostali obilazili i slušali zanimljivosti o njima. Na stolovima se moglo pronaći svega – od domaćeg soka od jabuke, čipsa od jabuke, džemova, kruha i peciva, do juhe od bundeve, muffina, voćne salate i svježih sokova.
Nakon predstavljanja, učenici i učitelji degustirali su pripremljene proizvode i uživali u zajedničkom druženju. Prije početka programa, školski zbor otpjevao je pjesmu o zahvalnosti, a na samom kraju učenici su izrekli na čemu su zahvalni.
I ove godine nagrađena su 522 radnika iz redova učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama te učeničkim domovima. Svečana dodjela ove nagrade održala 6. listopada 2025. na Zagrebačkom velesajmu povodom Dana učitelja. Nagrada je uvedena još 2019. godine, za vrijeme mandata bivše ministrice obrazovanja s ciljem nagrađivanja istaknutih pojedinaca koji kontinuirano unaprjeđuju odgojno-obrazovni sustav Republike Hrvatske, a među njima je i naša učiteljica tehničke kulture i informatike Alenka Šimić.
Elektroenergetski sustav često se opisuje kao najveći i najsloženiji tehnički sustav koji je čovječanstvo ikada izgradilo. Tijekom posljednjih desetljeća taj sustav prolazi kroz duboke promjene koje mijenjaju način proizvodnje, prijenosa i potrošnje električne energije. Sve veća primjena obnovljivih izvora energije, razvoj tehnologija za pohranu energije te digitalizacija elektroenergetskih mreža stvaraju nove mogućnosti, ali i nove izazove. U radu se na jednostavan i razumljiv način objašnjavaju ključne promjene koje obilježavaju energetsku tranziciju te se prikazuju suvremena rješenja za osiguravanje stabilnog, pouzdanog i održivog energetskog sustava.
Uvod: od tradicionalnog prema suvremenom energetskom sustavu
Više od stotinu godina elektroenergetski sustav funkcionirao je prema relativno jednostavnom modelu. Električna energija proizvodila se u velikim elektranama na ugljen, plin, naftu ili u nuklearnim elektranama, a zatim se dalekovodima i distribucijskom mrežom dopremala do krajnjih korisnika.
Takav sustav karakterizirala su tri osnovna obilježja:
proizvodnja energije bila je koncentrirana u nekoliko velikih elektrana,
električna energija tekla je u jednom smjeru – od proizvođača prema potrošačima,
kućanstva i industrija imali su isključivo ulogu potrošača.
Zahvaljujući stabilnoj proizvodnji iz konvencionalnih elektrana, bilo je relativno jednostavno uskladiti proizvodnju i potrošnju. Kada bi se očekivalo povećanje potrošnje, proizvodnja bi se prilagodila povećanjem snage elektrana.
Danas se elektroenergetski sustav ubrzano mijenja. Često tu promjenu često opisujemo kao 3D :
Dekarbonizacija podrazumijeva postupno smanjivanje uporabe fosilnih goriva i povećanje udjela obnovljivih izvora energije kako bi se smanjile emisije stakleničkih plinova.
Decentralizacija označava prijelaz s nekoliko velikih elektrana na velik broj manjih izvora energije, kao npr. solarnih elektrana na krovovima kuća ili vjetroelektrana raspoređenih na različitim lokacijama.
Digitalizacija uključuje primjenu naprednih informacijskih i komunikacijskih tehnologija za nadzor i upravljanje sve složenijim energetskim sustavom.
Zbog tih promjena mnogi građani danas više nisu samo potrošači električne energije. Kućanstva koja posjeduju solarne elektrane istodobno proizvode i troše električnu energiju pa se za njih koristi naziv prosumeri, nastao spajanjem engleskih riječi producer i consumer.
Izazovi obnovljivih izvora energije
Sunčeva i energija vjetra predstavljaju temelj budućeg održivog energetskog sustava. Njihova najveća prednost jest činjenica da su obnovljivi izvori energije koji tijekom rada ne stvaraju štetne emisije.
Međutim, za razliku od klasičnih elektrana, njihova proizvodnja ovisi o vremenskim uvjetima. Sunčeva elektrana proizvodi energiju samo kada ima dovoljno Sunčeva zračenja, dok proizvodnja vjetroelektrane ovisi o brzini i smjeru vjetra.
U elektroenergetskom sustavu mora se neprestano održavati ravnoteža između proizvodnje i potrošnje električne energije.
U stvarnosti se pritom uzimaju u obzir i gubici koji nastaju tijekom prijenosa i distribucije električne energije.
Ako proizvodnja postane manja od potrošnje, frekvencija mreže opada. Ako proizvodnja postane veća od potrošnje, frekvencija raste iznad dopuštenih granica. U oba slučaja može doći do poremećaja rada elektroenergetskog sustava.
U europskom elektroenergetskom sustavu frekvencija iznosi 50 Hz te se njezina stabilnost mora stalno održavati.
Važnost rotacijske inercije
Za stabilan rad elektroenergetske mreže važna je rotacijska inercija.
Veliki generatori u termoelektranama, hidroelektranama i nuklearnim elektranama stalno se vrte velikom brzinom. Zbog svoje velike mase oni pomažu mreži da ostane stabilna kada dođe do naglih promjena u proizvodnji ili potrošnji električne energije.
Ako se, primjerice, potrošnja iznenada poveća, ti generatori svojim okretanjem ublažavaju promjenu frekvencije i daju sustavu dovoljno vremena da se prilagodi.
Solarne elektrane nemaju velike pokretne dijelove koji se vrte, pa ne pružaju takvu prirodnu pomoć mreži. Zato se danas koriste napredni inverteri koji pomoću posebnih programa oponašaju učinak rotacijske inercije. Takvo rješenje naziva se virtualna inercija i sve je važnije u modernim elektroenergetskim sustavima.
Pohrana energije – ključ energetske tranzicije
Jedan od najvećih izazova obnovljivih izvora energije jest činjenica da proizvodnja i potrošnja često nisu vremenski usklađene. Primjerice, solarne elektrane najveću količinu energije proizvode tijekom dana, dok je potrošnja u kućanstvima najizraženija u večernjim satima te je zato važna pohrana energije.
Baterijski sustavi
Veliki baterijski spremnici omogućuju vrlo brzu reakciju na promjene u proizvodnji i potrošnji električne energije. Njihova je prednost mogućnost gotovo trenutačnog uključivanja, zbog čega imaju važnu ulogu u održavanju stabilnosti mreže.
Nedostatak im je visoka cijena te ograničeno vrijeme pohrane energije.
Reverzibilne hidroelektrane
Reverzibilne hidroelektrane danas predstavljaju jedan od najučinkovitijih načina skladištenja velikih količina energije.
Kada postoji višak električne energije, voda se pumpa iz donjeg u gornji akumulacijski bazen. Kada se pojavi potreba za dodatnom proizvodnjom, voda se vraća kroz turbine i ponovno proizvodi električnu energiju.
Takav sustav funkcionira poput velike prirodne baterije.
Zeleni vodik
Viškovi električne energije mogu se koristiti za proces elektrolize vode, pri kojem nastaju kisik i vodik.
Dobiveni vodik može se skladištiti tijekom duljeg vremenskog razdoblja te se kasnije koristiti za proizvodnju električne energije, topline ili kao gorivo u industriji i prometu.
Zbog mogućnosti dugotrajnog skladištenja energije vodik se smatra jednim od ključnih elemenata budućeg održivog energetskog sustava.
Pametne mreže i umjetna inteligencija
Sve veći broj solarnih elektrana i vjetroelektrana zahtijeva nove načine upravljanja elektroenergetskim sustavom.
Zbog toga se razvijaju pametne mreže koje pomoću senzora i naprednih brojila prikupljaju podatke o proizvodnji i potrošnji električne energije u stvarnom vremenu. Na temelju tih podataka moguće je bolje upravljati radom mreže.
Važnu ulogu ima i umjetna inteligencija. Ona analizira vremensku prognozu i druge podatke te može predvidjeti koliko će energije proizvesti solarne elektrane i vjetroelektrane. Tako pomaže stručnjacima da lakše održavaju stabilnost sustava.
Pametne mreže omogućuju i prilagodbu potrošnje električne energije. Primjerice, punjenje električnog automobila može se automatski uključiti kada u mreži ima dovoljno energije iz sunca ili vjetra. Na taj se način energija koristi učinkovitije, a mreža ostaje stabilna.
Zaključak
Suvremena energetika danas predstavlja spoj elektrotehnike, strojarstva, informatike i zaštite okoliša. Energetska tranzicija ne znači jednostavnu zamjenu jednog izvora energije drugim, već temeljitu promjenu načina na koji proizvodimo, pohranjujemo i koristimo energiju.
Razvoj obnovljivih izvora energije, sustava za pohranu energije, pametnih mreža i umjetne inteligencije omogućit će stvaranje održivijeg i učinkovitijeg elektroenergetskog sustava. Istodobno, pred stručnjake se postavljaju novi tehnički izazovi koji zahtijevaju interdisciplinarna znanja i stalno usavršavanje.
Glavni cilj energetike 21. stoljeća jest izgradnja sustava koji će biti ekološki prihvatljiv, tehnički pouzdan i ekonomski dostupan svima. Energetska tranzicija stoga nije samo tehnološki izazov, nego i važan društveni projekt koji će značajno utjecati na kvalitetu života sadašnjih i budućih generacija.
Uoči obilježavanja Mjeseca hrvatske knjige, čiji je ovogodišnji slogan „Odabrali knjižničari“, učenici Područnih škola Brštanovo i Gornji Muć, zajedno sa svojim razrednicama i predmetnim učiteljima, posjetili su Gradsku knjižnicu Marka Marulića u Splitu, Dioklecijanovu palaču i Muzej grada Splita.
Budući da je naglasak ovogodišnjeg Mjeseca hrvatske knjige upravo na ulozi knjižnice u poticanju čitanja i razvoja čitalačkih navika, učenici su imali priliku iz prve ruke otkriti kako funkcionira knjižnica i koliko je važna u životu zajednice.
Naša prva postaja bila je GKMM gdje su nas srdačno dočekale knjižničarke. Učenike su podijelile u dvije skupine te ih provele kroz sve odjele knjižnice. Kroz zanimljivu prezentaciju, učenici su doznali kako postati član knjižnice, kako posuditi knjigu, što znači zakasnina, a što dan oprosta zakasnine, ali i zašto je čitanje važno svim uzrastima. Knjižničarke su objasnile i kako se knjige razvrstavaju po klasifikaciji i kako ih mogu što lakše pronaći. Na kraju je održana radionica potrage za knjigama kojoj su se učenici s velikim zanimanjem priključili.
Nakon obilaska knjižnice, spustili smo se u staru jezgru Splita u kojoj smo posjetili podrume Dioklecijanove palače te Muzej grada Splita. Učenici su imali priliku saznati zanimljivosti o životu ljudi u doba cara Dioklecijana, priče o samome caru, o dijelovima palače i njezinoj arhitekturi te o sfingama, Vestibulu i katedrali sv. Duje.
Za kraj ovog zanimljivog dana, počastili smo se sladoledom na Peristilu, uživajući u sunčanom danu, potom prepuni dojmova dočekali povratak kućama.
STRUČNI SURADNIK / STRUČNI SURADNICI: Osobe koje stalno/povremeno pružaju potporu u nastavi (npr. pomoćnik u nastavi, stručni komunikacijski posrednik, stručni tim)
INICIJALNA PROCJENA
Jaka strana učenika jest interes za tehničke uređaje i praktičan rad. Lakše usvaja sadržaje uz demonstraciju i konkretne primjere iz svakodnevnog života. Teškoće se očituju u pamćenju većeg broja novih pojmova te razumijevanju složenijih objašnjenja.
OSOBITOSTI ŠKOLSKOG UČENJA
Učenik:
sluša sugovornika i uključuje se u razgovor
pokazuje interes za tehničke sadržaje
uz podršku učitelja usvaja nove pojmove
uspješnije uči uz demonstraciju i praktičan rad
otežano pamti veće količine podataka
zaključuje uz pomoć učitelja
prihvaća suradničke oblike rada
uglavnom izvršava zadatke u zadanom vremenu uz podršku
organizira učenje uz pomoć učitelja
ODGOJNO-OBRAZOVNE POTREBE UČENIKA
Postoji potreba:
za slikovnim prikazima i demonstracijom
za postupnim uvođenjem novih pojmova
za čestim ponavljanjem ključnih sadržaja
za konkretnim primjerima iz svakodnevnog života
za jasnim i kratkim uputama
za izvođenjem rada prema modelu
za dodatnim pojašnjavanjem i motivacijom
za smanjivanjem opsega sadržaja
za provjerom razumijevanja tijekom rada
PRIPREMA ZA NASTAVNI SAT
Nastavni predmet: Tehnička kultura
Razred: 8.
Nastavna cjelina/tema: Automatika
Nastavna jedinica: Osnove upravljačke tehnike
Cilj i ishodi nastavne jedinice:
C.8.1. Učenik objašnjava primjenu tehničkih tvorevina u svakodnevnom životu.
Učenik:
prepoznaje primjere automatiziranih sustava
razlikuje ručno i automatsko upravljanje
navodi osnovne dijelove automatiziranog sustava
objašnjava ulogu senzora
prepoznaje primjenu automatike u kućanstvu i prometu
Oblik rada:
frontalni rad
individualni rad
Tip sata:
obrada novog nastavnog sadržaja
Nastavne metode:
metoda govorenja i slušanja
metoda razgovora
metoda demonstracije
metoda promatranja
metoda praktičnog rada
metoda pisanja
SPECIFIČNI POSTUPCI RADA
učenika smjestiti bliže učitelju
koristiti jednostavne i kratke rečenice
koristiti fotografije i videozapise automatiziranih uređaja
nove pojmove uvoditi postupno
povezivati sadržaj s iskustvom učenika
omogućiti rad prema modelu
često provjeravati razumijevanje
koristiti pozitivnu povratnu informaciju
zadatke podijeliti u manje korake
osigurati dodatno vrijeme za rad
PRILAGODBA MATERIJALA ZA UČENJE I ISPITNIH MATERIJALA
istaknuti ključne pojmove podebljanim slovima
koristiti kratke rečenice
organizirati sadržaj u natuknicama
koristiti slike i sheme
omogućiti zaokruživanje odgovora
smanjiti količinu sadržaja za pamćenje
naglasiti najvažnije pojmove
NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA
pametna ploča
ploča i kreda
fotografije automatiziranih uređaja
videozapis rada automatskih sustava
individualizirani radni list
udžbenik
bilježnica
PLAN PLOČE
AUTOMATIKA
Automatika:
upravljanje uređajima bez stalnog čovjekova nadzora
Primjeri:
automatska vrata
semafor
perilica rublja
dizalo
automatska rasvjeta
Senzor:
prikuplja informacije iz okoline
Prednosti automatike:
sigurnost
ušteda vremena
lakši rad
RADNI LIST1 – AUTOMATIKA
Ime i prezime: ___________________________
Datum: ___________________
AUTOMATIKA
Automatika je upravljanje uređajima bez stalnog čovjekova nadzora.
1. Zaokruži automatizirane uređaje.
semafor knjiga dizalo automatska vrata
2. Dopuni rečenicu.
Automatika je upravljanje uređajima bez stalnog
__________________________.
3. Navedi jedan primjer automatiziranog sustava.
4. Spoji pojam i objašnjenje.
SENZOR ○ ○ uređaj koji obavlja zadatak
UREĐAJ ○ ○ prikuplja informacije iz okoline
5. Zaokruži točan odgovor.
Senzor služi za:
a) ukrašavanje uređaja
b) prikupljanje informacija iz okoline
c) davanje informacija okolini
6. Označi točne tvrdnje.
□ Semafor je automatizirani sustav.
□ Perilica rublja može raditi automatski.
□ Knjiga je automatizirani uređaj.
□ Automatska vrata otvaraju se bez dodira.
7. Promotri primjer i odgovori.
Kada se osoba približi vratima, senzor prepoznaje njezino kretanje. Senzor šalje informaciju upravljačkom sustavu, a vrata se automatski otvaraju. Nakon što osoba prođe, vrata se automatski zatvaraju.
Tko prima informaciju da se netko približio?
Što se tada događa?
RADNI LIST2-AUTOMATIKA
Zaokruži automatizirane uređaje:
SEMAFOR
KNJIGA
DIZALO
AUTOMATSKA VRATA
OLOVKA
PERILICA RUBLJA
Spoji:
Senzor prima informacije iz okoline
Automatika upravljanje uređajima bez stalnog nadzora čovjeka
Dopuni:
Napiši naziv jednog automatiziranog uređaja:
Označi točan odgovor:
Automatika nam pomaže:
□ otežati rad
□ olakšati rad
□ usporiti rad
ZAPAMTI
Automatika – upravljanje uređajima bez stalnog čovjekova nadzora.
Senzor – prikuplja informacije iz okoline.
Prednosti automatike:
✔ sigurnost
✔ ušteda vremena
✔ lakši rad
TIJEK NASTAVNOG SATA
UVODNI DIO
provjera pribora i pripremljenosti učenika
kratko ponavljanje prethodnog gradiva
najava teme sata
razgovor o uređajima koje učenici koriste svakodnevno
Pitanja:
Jeste li koristili dizalo?
Jeste li vidjeli automatska vrata?
Kako radi semafor?
OBRADA NOVOG SADRŽAJA
Učitelj objašnjava pojam automatike.
Prikazuje slike i videozapise:
semafora
automatskih vrata
perilice rublja
automatske rasvjete
Objašnjava da automatizirani sustavi obavljaju određene zadatke bez stalnog upravljanja čovjeka.
Uvodi pojam senzora kao uređaja koji prima informacije iz okoline.
PRAKTIČNI DIO
Učenik promatra rad jednostavnog modela automatiziranog sustava ili analizira prikazane primjere.
Uz pomoć učitelja prepoznaje:
ulaz (senzor)
obradu informacije
izlaz (rad uređaja)
PONAVLJANJE I VREDNOVANJE
Učenik rješava individualizirani radni list.
Pitanja za ponavljanje:
Što je automatika?
Navedi jedan automatizirani uređaj.
Čemu služi senzor?
Koje su prednosti automatike?
VREDNOVANJE ZA UČENJE
Kratki razgovor o naučenom:
što smo danas naučili
gdje susrećemo automatiku
zašto su automatizirani sustavi korisni
Pohvaliti učenika za trud, aktivnost i sudjelovanje.
POTREBNA NASTAVNA SREDSTVA, POMAGALA I MATERIJALI
radni list
fotografije i videozapisi
tehnička dokumentacija
modeli ili primjeri automatiziranih sustava
udžbenik i bilježnica
KORELACIJSKE VEZE S OSTALIM PREDMETIMA I PODRUČJIMA
FIZ OŠ D.8.2. Analizira primjenu tehničkih sustava i električne energije.
IKT A.3.3. Učenik aktivno sudjeluje u oblikovanju sigurnoga digitalnog okružja.
POD B.3.2. Planira i upravlja aktivnostima.
OSR A.3.3. Razvija osobne potencijale.
ODR C.3.1. Objašnjava utjecaj tehnologije na kvalitetu života.
UKU B.3.1.1. Uz povremenu podršku određuje ciljeve učenja i planira učenje.
VREDNOVANJE ZA UČENJE
Tijekom sata učitelj prati:
• sudjelovanje učenika u razgovoru
• prepoznavanje automatiziranih uređaja
• razumijevanje pojmova automatika i senzor
• praćenje uputa
• samostalnost u radu
• primjenu znanja na primjerima iz svakodnevnog života
Vrednovanje je usmjereno na napredak učenika u odnosu na njegove mogućnosti i početno stanje te na aktivno sudjelovanje tijekom nastavnog procesa.
KRITERIJI USPJEŠNOSTI
Učenik uz podršku:
prepoznaje barem dva automatizirana uređaja
objašnjava pojam automatike jednostavnom rečenicom
navodi primjer primjene automatike u svakodnevnom životu
prepoznaje osnovnu ulogu senzora
aktivno sudjeluje u radu i razgovoru
SAMOVREDNOVANJE
Na kraju sata učenik označava:
Znam objasniti čemu služi automatika.
Prepoznajem automatizirane uređaje.
Znam objasniti čemu služi senzor.
Aktivno sam sudjelovao/la na satu.
Ako učenik ne može samostalno procijeniti svoj rad, učitelj ga vodi kratkim razgovorom.
ZAVRŠNA REFLEKSIJA UČITELJA
Učenik je tijekom sata pokazao interes za sadržaj te je uz vizualnu i verbalnu podršku uspješno prepoznavao automatizirane uređaje iz svakodnevnog života. Najveću uspješnost pokazao je tijekom promatranja primjera i rada na konkretnim zadacima. U daljnjem radu potrebno je nastaviti koristiti vizualne prikaze, kratke upute i česta ponavljanja ključnih pojmova.
