I ove godine nagrađena su 522 radnika iz redova učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama te učeničkim domovima. Svečana dodjela ove nagrade održala 6. listopada 2025. na Zagrebačkom velesajmu povodom Dana učitelja. Nagrada je uvedena još 2019. godine, za vrijeme mandata bivše ministrice obrazovanja s ciljem nagrađivanja istaknutih pojedinaca koji kontinuirano unaprjeđuju odgojno-obrazovni sustav Republike Hrvatske, a među njima je i naša učiteljica tehničke kulture i informatike Alenka Šimić.
Elektroenergetski sustav često se naziva najvećim i najkompliciranijim strojem koji je čovječanstvo ikada izgradilo. Taj sustav danas prolazi kroz najveću revoluciju od svog nastanka. Ovaj stručni članak na jednostavan način objašnjava kako prelazimo s fosilnih goriva na obnovljive izvore energije (poput sunca i vjetra), s kakvim se tehničkim problemima pritom susrećemo i zašto nam je za uspjeh ove tranzicije prijeko potrebna pametna tehnologija.
Uvod: Stari vs. novi svijet energetike
Da bismo razumjeli kamo idemo, moramo znati kako je sve počelo. Više od stotinu godina elektroenergetski sustav radio je po vrlo jednostavnom i strogo kontroliranom principu:
Proizvodnja na jednom mjestu: Imamo veliku elektranu (na ugljen, plin ili nuklearnu) koja proizvodi ogromnu količinu energije.
Jednosmjerni tok: Ta energija teče u samo jednom smjeru – kroz velike dalekovode i trafostanice prema gradovima.
Pasivni potrošači: Na kraju lanca nalaze se kućanstva i industrija koji tu energiju samo troše, bez ikakvog sudjelovanja u njezinu stvaranju.
Taj sustav bio je vrlo predvidljiv. Ako bismo znali da će u ponedjeljak u 13:00 sati potrošnja struje naglo porasti, radnici u elektrani bi jednostavno ubacili “više ugljena u peć” i pojačali proizvodnju.
Danas taj stari model ubrzano nestaje. Zamjenjuje ga novi koncept koji se u tehnologiji naziva 3D paradigma:
Dekarbonizacija: Potpuno izbacujemo ugljen, naftu i plin iz proizvodnje kako bismo zaustavili zagađenje i smanjili emisije štetnih stakleničkih plinova.
Decentralizacija: Umjesto nekoliko golemih elektrana, sada imamo tisuće malih izvora razbacanih posvuda – vjetroelektrane na brdima i solarne panele na krovovima kuća.
Digitalizacija: Budući da sada imamo milijune novih “mini-elektrana”, sustavom se više ne može upravljati ručno. Potrebna su nam računala, senzori i pametni programi.
Zbog svega toga dogodila se najveća promjena u povijesti: obični potrošači postali su ujedno i proizvođači energije. U stručnom svijetu njih zovemo prosumeri (riječ je nastala spajanjem engleskih riječi producer – proizvođač i consumer – potrošač).
Problem “neuhvatljivog” sunca i vjetra
Iako su sunce i vjetar ekološki savršeni, čisti i potpuno besplatni, oni imaju jednu veliku manu za inženjere: neukrotivi su i nestalni.
Kod klasičnih elektrana proizvodnja je stabilna i ljudi je pale i gase po želji. Kod obnovljivih izvora, proizvodnja stalno skače gore-dolje jer izravno ovisi o vremenskim prilikama.
Međutim, u elektroenergetskoj mreži u svakom trenutku mora vrijediti jedno strogo i temeljno pravilo fizike:
$$Proizvodnja = Potrošnja$$
Proizvedena energija mora biti točno jednaka potrošenoj energiji. Ako se ta osjetljiva ravnoteža naruši, dolazi do problema s frekvencijom mreže (koja u Europi mora iznositi stabilnih 50 Hz).
Ako proizvodnja padne ispod potrošnje (primjerice, uleti ogroman oblak), frekvencija počinje padati i riskiramo potpuni raspad sustava i nestanak struje (blackout). Ako proizvodnja naglo skoči, frekvencija raste, što može pregrijati i uništiti osjetljive električne uređaje u našim domovima.
Nevidljivi čuvar mreže: Rotacijska inercija
U starim termoelektranama nalaze se golemi, teški metalni generatori koji se neprestano vrte. Kada se u mreži dogodi nagli skok potrošnje, ti teški strojevi se zbog svoje ogromne mase ne mogu zaustaviti u sekundi. Oni svojom prirodnom težinom u pokretu (inercijom) automatski ublaže prvi udar i daju sustavu dragocjeno vrijeme da reagira i prilagodi se.
S druge strane, solarni paneli nemaju nikakve pokretne dijelove koji se vrte. Oni daju struju izravno preko elektronike (uređaja koji se zovu inverteri) i nemaju nikakvu prirodnu inerciju.
Što više gasimo stare elektrane, a palimo solare, to nam je mreža nestabilnija i osjetljivija na svaku sitnu promjenu vremena. Danas inženjeri taj problem rješavaju tako da programiraju pametne invertere da softverski glume tu rotaciju – to se u struci zove virtualna inercija.
Spremnici energije: Kako “uhvatiti” struju za kasnije?
Budući da sunce najjače sja preko dana, a nama struja najviše treba navečer (kada se vraćamo kući s posla i iz škole, palimo pećnice, televizore, klime i punimo automobile), energiju moramo nekako sačuvati. Bez masovnog skladištenja energije, zelena tranzicija je jednostavno neizvediva.
Danas tehnologija nudi tri glavna rješenja za ovaj problem:
1. Baterijski sustavi
To su velike baterije – princip je isti kao u našim mobitelima, ali su ove veličine brodskih kontejnera. One su savršene za brzu reakciju. Ako oblak iznenada prekrije solarnu elektranu, baterija se upali u jednoj milisekundi i nadoknadi izgubljenu struju. Glavna mana im je što su skupe i ne mogu tjednima čuvati energiju za zimske mjesece.
2. Reverzibilne hidroelektrane
Ovo možemo zamisliti kao veliku “mehaničku bateriju”, i to je trenutno najučinkovitiji način za čuvanje ogromnih količina energije. Sustav se sastoji od dva jezera – jednog na brdu i jednog u podnožju:
Kada imamo višak struje (npr. u podne kada solarni paneli rade punom parom), koristimo tu besplatnu struju da pumpamo vodu iz donjeg jezera gore u brdo.
Kada struje nedostaje (npr. navečer), jednostavno pustimo vodu iz gornjeg jezera da teče natrag dolje. Ona usput pokreće turbine i ponovno proizvodi struju.
3. Zeleni vodik
Kada usred ljeta imamo toliko struje iz sunca da je ne možemo ni potrošiti niti je sveukupne baterije mogu primiti, koristimo je za proces koji se zove elektroliza. Tom strujom doslovno razdvajamo običnu vodu na dva plina: kisik i vodik. Taj vodik zatim spremamo u velike tankove. Možemo ga sigurno čuvati mjesecima i onda ga u zimi, kada nema sunca, ponovno pretvoriti u struju ili čistu toplinu za grijanje.
Pametne mreže (Smart Grids) i umjetna inteligencija
Kako uopće upravljati sustavom u kojem milijuni kućanstava istovremeno troše struju, pune aute, ali i sami proizvode energiju preko svojih krovova? Odgovor leži u tome da mrežu moramo učiniti – pametnom.
Pametna mreža koristi brojne senzore i napredna brojila koja u stvarnom vremenu javljaju glavnom računalnom centru tko što radi. Tu na scenu stupa umjetna inteligencija (AI). Računalni programi danas sami analiziraju vremensku prognozu, satelitske snimke kretanja oblaka i brzinu vjetra te s nevjerojatnom preciznošću predviđaju koliko će točno koja ulica proizvesti struje sutra u određeno vrijeme.
Također, uvodimo pojam fleksibilne potrošnje. Pametna mreža moći će sama poslati signal vašoj toplinskoj pumpi ili punjaču za automobil da se upale točno onda kada u mreži postoji ogroman višak jeftine solarne energije, a da se privremeno isključe kada je mreža preopterećena. Mi kao potrošači to nećemo ni osjetiti, a stabilnost cijelog sustava bit će očuvana.
Zaključak: Izazov 21. stoljeća
Energetika već odavno nisu samo goli kabeli, transformatori i utičnice na zidu. Suvremena energetika postala je spoj triju velikih područja: strojarstva (zbog turbina i sustava na vodik), elektrotehnike (zbog vođenja mreže i elektronike) i informatike (zbog umjetne inteligencije i upravljanja podacima).
Pred nama su nova, moderna rješenja koja ne odbacuju u potpunosti stare sustave, već ih pametno nadograđuju i kombiniraju. Glavni cilj čovječanstva u 21. stoljeću jest stvoriti energetski sustav koji ispunjava tri ključna uvjeta: da ne zagađuje naš planet, da je dovoljno stabilan za rad industrije i da je cjenovno pristupačan svim našim građanima.
Uoči obilježavanja Mjeseca hrvatske knjige, čiji je ovogodišnji slogan „Odabrali knjižničari“, učenici Područnih škola Brštanovo i Gornji Muć, zajedno sa svojim razrednicama i predmetnim učiteljima, posjetili su Gradsku knjižnicu Marka Marulića u Splitu, Dioklecijanovu palaču i Muzej grada Splita.
Budući da je naglasak ovogodišnjeg Mjeseca hrvatske knjige upravo na ulozi knjižnice u poticanju čitanja i razvoja čitalačkih navika, učenici su imali priliku iz prve ruke otkriti kako funkcionira knjižnica i koliko je važna u životu zajednice.
Naša prva postaja bila je GKMM gdje su nas srdačno dočekale knjižničarke. Učenike su podijelile u dvije skupine te ih provele kroz sve odjele knjižnice. Kroz zanimljivu prezentaciju, učenici su doznali kako postati član knjižnice, kako posuditi knjigu, što znači zakasnina, a što dan oprosta zakasnine, ali i zašto je čitanje važno svim uzrastima. Knjižničarke su objasnile i kako se knjige razvrstavaju po klasifikaciji i kako ih mogu što lakše pronaći. Na kraju je održana radionica potrage za knjigama kojoj su se učenici s velikim zanimanjem priključili.
Nakon obilaska knjižnice, spustili smo se u staru jezgru Splita u kojoj smo posjetili podrume Dioklecijanove palače te Muzej grada Splita. Učenici su imali priliku saznati zanimljivosti o životu ljudi u doba cara Dioklecijana, priče o samome caru, o dijelovima palače i njezinoj arhitekturi te o sfingama, Vestibulu i katedrali sv. Duje.
Za kraj ovog zanimljivog dana, počastili smo se sladoledom na Peristilu, uživajući u sunčanom danu, potom prepuni dojmova dočekali povratak kućama.
Mjesec knjige je tradicionalna manifestacija koja se održava svake godine s ciljem poticanja čitanja i jačanje veze s knjigom. Ususret Mjesecu knjige učenici 1. b. i 3. b (PŠ Brštanovo) izradili su straničnike od samoljepljive trake i jesenskih listića i pritom su bili jako marljivi i dobro su se zabavili, što se vidi na fotografijama u galeriji.
Europski tjedan mobilnosti obilježava se svake godine od 16. do 22. rujna s ciljem poticanja održivog kretanja, smanjenja ovisnosti o automobilima i očuvanja okoliša. Vrhunac tog tjedna je 22. rujna, Dan bez automobila, kada se promiče korištenje javnog prijevoza, vožnja biciklom i hodanje kao zdravije i ekološki prihvatljivije opcije.
Ovogodišnja tema Europskog tjedna mobilnosti bila je „Mobilnost za sve“, čime se naglašava pravo na pristup sigurnim i održivim oblicima prijevoza za svakog pojedinca.
U sklopu Prometne preventive, učenici 1.-8. razreda PŠ Brštanovo, zajedno sa svojim razrednicama, obilježili su ovu inicijativu. Razrednice su upoznale učenike s važnošću kretanja održivim prijevoznim sredstvima, očuvanjem okoliša i sigurnim ponašanjem u prometu. Učenici su izradili prigodne plakate, potom na školskom igralištu kroz različite aktivnosti pokazali kako se u prometu trebaju ponašati pješaci i biciklisti.
Ovim su aktivnostima učenici naučili kako se sigurno i odgovorno ponašati u prometu, prepoznati alternativne oblike prijevoza, a pritom su se i zabavili.
U petak, 26.9. učenici od 1.do 4.r. matične škole u pratnji svojih učiteljica i vjeroučitelja slušali su predavanje o reciklaži. Predavanje je održano u prostorijama općine Muć na poziv našeg novog načelnika, a povodom skorog otvaranja reciklažnog dvorišta u Muću. Djeca su bila jako zainteresirana i aktivna te svojim spontanim dječjim odgovorima pokazala odlično znanje i ekološku svijest kao i iznimnu motivaciju za očuvanjem okoliša svoga mjesta.
