STRUČNI ČLANAK-Pametni pogled u kućanstvo: Moderni mjerni uređaji mijenjaju našu svakodnevicu

by Alenka Šimić | pro 9, 2025 | Naslovnica

Autor: Alenka Šimić, prof.

OŠ kneza Branimira, Donji Muć

Switchgear Switch Cabinet Electro – Free photo on Pixabay

Sažetak

U kućanstvima se svakodnevno koriste električna energija, voda i plin. Kako bismo tim resursima mogli učinkovito upravljati, potrebno je precizno mjeriti njihovu potrošnju. Razvoj digitalne tehnologije doveo je do velikih promjena u području mjernih uređaja. Danas brojila više nisu namijenjena samo obračunu potrošnje, nego omogućuju praćenje podataka u stvarnom vremenu, daljinsko očitavanje i bolje upravljanje potrošnjom. U radu se prikazuje razvoj mjernih uređaja u kućanstvima te njihova uloga u racionalnom korištenju energije i očuvanju okoliša.

Uvod

Mjerni uređaji-brojila električne energije, vodomjera i plinomjera već su desetljećima sastavni dio svakog kućanstva. Njihova osnovna zadaća bila je evidentiranje potrošnje radi obračuna troškova.

Tradicionalni način mjerenja imao je nekoliko nedostataka. Očitavanje se obavljalo ručno, podaci nisu bili dostupni korisnicima u svakom trenutku, a potrošači često nisu imali uvid u vlastite navike potrošnje.

Razvojem digitalnih tehnologija mjerni uređaji postaju dio koncepta pametne kuće. Njihova uloga više nije samo bilježenje potrošnje nego i pružanje informacija koje korisnicima pomažu u učinkovitijem upravljanju energijom i drugim resursima.

Brojila električne energije

Najveće promjene dogodile su se kod brojila električne energije.

Starija elektromehanička brojila radila su pomoću aluminijskog diska koji se okretao pod utjecajem magnetskog polja. Brzina okretanja bila je povezana s količinom potrošene električne energije, a broj okretaja pretvarao se u očitanje potrošnje izražene u kilovatsatima (kWh).

Iako su takva brojila bila pouzdana i dugotrajna, sadržavala su pokretne dijelove koji su se s vremenom trošili.

Suvremena digitalna brojila rade bez pokretnih dijelova. Elektronički sklopovi i mikroprocesori neprekidno mjere električne veličine te vrlo precizno izračunavaju potrošnju električne energije.

Njihova važna prednost jest mogućnost komunikacije s distributerom električne energije. Podaci se mogu automatski slati na daljinsko očitavanje, čime se smanjuje potreba za ručnim prikupljanjem podataka.

Korisnicima je često omogućeno i praćenje vlastite potrošnje putem mrežnih aplikacija, što pridonosi racionalnijem korištenju električne energije.

Vodomjeri i plinomjeri

Klasični vodomjeri mjere količinu vode pomoću mehaničkog rotora koji se okreće dok voda prolazi kroz uređaj.

Takvi sustavi mogu s vremenom postati manje precizni zbog nakupljanja kamenca ili drugih nečistoća.

Zbog toga se sve češće ugrađuju ultrazvučni vodomjeri. Oni nemaju pokretne dijelove, već pomoću ultrazvučnih valova određuju brzinu protoka vode i izračunavaju njezinu potrošnju.

Slična rješenja primjenjuju se i kod suvremenih plinomjera.

Daljinsko očitavanje i otkrivanje kvarova

Jedna od važnijih prednosti modernih mjernih uređaja jest mogućnost daljinskog očitavanja.

Podaci o potrošnji mogu se automatski prenositi do distributera ili komunalnih poduzeća, čime se pojednostavljuje proces očitavanja i smanjuje mogućnost pogreške.

Osim toga, suvremeni vodomjeri mogu pomoći u ranom otkrivanju kvarova. Ako uređaj zabilježi neprekidan protok vode tijekom duljeg razdoblja, sustav može upozoriti korisnika na moguće curenje vode ili neispravnost instalacija.

Takve informacije omogućuju pravodobnu reakciju i smanjenje nepotrebnih gubitaka.

Mjerenje toplinske energije

U zgradama s centralnim grijanjem koriste se kalorimetri i razdjelnici topline.

Kalorimetri mjere količinu toplinske energije koja ulazi u stan. Pri tome se uzima u obzir količina vode i razlika njezine temperature na ulazu i izlazu iz sustava grijanja.

Razdjelnici topline postavljaju se na radijatore te služe za pravedniju raspodjelu troškova grijanja među stanarima. Oni prate temperaturu radijatora i temperaturu prostorije te na temelju tih podataka bilježe potrošnju topline.

Zaključak

Suvremeni mjerni uređaji imaju važnu ulogu u svakodnevnom životu. Osim što omogućuju točan obračun potrošnje električne energije, vode, plina i toplinske energije, oni korisnicima pružaju bolji uvid u vlastite navike potrošnje.

Pravodobne informacije omogućuju racionalnije korištenje resursa, smanjenje troškova i učinkovitije upravljanje kućanstvom. Istodobno se smanjuje nepotrebna potrošnja energije i prirodnih resursa, što doprinosi zaštiti okoliša.

Razvoj pametnih brojila i drugih digitalnih mjernih uređaja važan je korak prema održivijem i energetski učinkovitijem društvu.

Izvrsno ocijenjen poster i izlaganje Alenke Šimić na međunarodnoj konferenciji Enter 2025.

by Alenka Šimić | pro 8, 2025 | Naslovnica

Učiteljica Alenka Šimić sudjelovala je u organizaciji i provedbi Međunarodne konferencije Enter u Splitu, od 4. do 6. prosinca 2025. godine u Splitu. sa posterom „Kap po kap, voda za život“, na kojemu je bila mentor učenicima: Niki Bebić,7.r., Sari Jeličić, 6.r., Josipu Deliću, 6.r., Elli Vasilj 7.r, Lei Vulić, 7.r. Milici Vulić, 7.r. Poster je pridonio kvaliteti programa i ciljevima konferencije, a izvrsno je ocijenjen od strane Programskog odbora ENTER konferencije.
Učiteljica Alenka Šimić sudjelovala je u organizaciji i provedbi Međunarodne konferencije Enter u Splitu, od 4. do 6. prosinca 2025. godine u Splitu sa predavanjem „LumiCross“. Predavanje je pridonijelo kvaliteti programa i ciljevima konferencije, a izvrsno je ocijenjen od strane Programskog odbora ENTER konferencije.

METODIČKE PREPORUKE-PROMET OKO NAS

by Alenka Šimić | pro 3, 2025 | Naslovnica

METODIČKE PREPORUKE

PROMET OKO NAS (2 sata / 90 minuta)

1. OSNOVNI PODATCI

• Ime i prezime: Alenka Šimić, prof. politehnike
• Škola: OŠ kneza Branimira Donji Muć
• Predmet: Tehnička kultura
• Razred: 5. razred
• Trajanje: 2 nastavna sata (90 minuta)
• Naslov cjeline: Promet oko nas

2. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI I RAZRADA

OŠ TK A.5.2. Učenik primjenjuje osnovnu tehničku dokumentaciju pri izradi tehničke tvorevine i piše izvješće o radu.

Međupredmetni ishodi (korelacija):

OŠ HJ A.5.3. Učenik čita tekst, izdvaja ključne riječi i objašnjava značenje teksta.

OŠ LK A.5.2. Učenik demonstrira fine motoričke vještine uporabom i variranjem različitih likovnih materijala i postupaka u vlastitome likovnom izražavanju.

OSR A.2.2. Upravlja emocijama i ponašanjem.

UKU A.2.2. Učenik primjenjuje strategije učenja i rješavanja problema.

IKT B.2.3. Učenik primjenjuje komunikacijska pravila u digitalnome okružju.

Razrada ishoda (Učenik će moći):

• Definirati pojam prometa i razlikovati vrste prometa (cestovni, željeznički, zračni, vodeni).
• Identificirati sudionike u prometu i objasniti njihove uloge i odgovornosti.
• Objasniti važnost pridržavanja prometnih pravila i propisa za sigurnost.
• Prepoznati, imenovati i klasificirati prometne znakove prema obliku i boji (znakovi opasnosti, izričitih naredbi, obavijesti).
• Analizirati opasne prometne situacije i predložiti sigurna rješenja.
• Razvijati socijalne vještine kroz skupni rad i izradu plakata.

3. TIJEK NASTAVNOG SATA (Minutu po minutu)

UVODNI DIO (15 minuta)

• 00 – 05 min | Motivacija (Oluja ideja): Učitelj projicira zvukove gustog prometa (kočenje, sirene, motori). Učenici metodom oluje ideja (Brainstorming) iznose prve asocijacije na riječ “PROMET”. Učitelj zapisuje pojmove na ploču u obliku umne mape.

• 05 – 12 min | Prometne situacije za analizu: Učitelj prikazuje kratku video snimku ili sliku raskrižja u gradu u vrijeme prometne gužve. Postavlja pitanja: Što uočavate? Tko se sve kreće ovim prostorom? Kako se izbjegava kaos? Učenici prepoznaju potrebu za pravilima.

• 12 – 15 min | Najava teme: Učitelj najavljuje temu: Promet oko nas – pravila, sudionici i znakovi koji nam spašavaju život.

GLAVNI DIO (60 minuta)

• 15 – 25 min | Mini-izlaganje (Što je promet i tko su sudionici): Učitelj pomoću prezentacije definira promet kao gibanje ljudi, vozila i dobara. Razgovara s učenicima o tome tko su sudionici (pješaci, vozači, putnici). Naglašava da su i učenici petog razreda ravnopravni sudionici u prometu.
• 25 – 40 min | Prometna pravila i klasifikacija znakova:
  • Učitelj objašnjava tri osnovne skupine znakova koristeći fizičke modele ili digitalne prikaze.
  • Znakovi opasnosti (trokutasti, crveni rub – “pazi!”).
  • Znakovi izričitih naredbi (okrugli – “moraš!” ili “ne smiješ!”).
  • Znakovi obavijesti (pravokutni/kvadratni, plavi/zeleni – “saznaj!”).
  • Učenici u bilježnice skiciraju prostoručno po jedan znak iz svake skupine primjenjujući osnove urednosti.

• 40 – 45 min | Formativno vrednovanje (Brza provjera): Igra “Prometni semafor”. Učitelj pokazuje znak, a učenici podižu kartice u boji: Crvena (Izričita naredba), Žuta (Opasnost), Zelena (Obavijest). Učitelj bilježi tko ima poteškoće u prepoznavanju.

• 45 – 70 min | Skupni rad (Izrada plakata – Prometni kutak):
  • Učenici se dijele u skupine od 4 učenika. Svaka skupina dobiva hamer papir i zadatak.
  • Skupina 1: “Pješaci u prometu” (pravila kretanja, opasnosti mobitela i slušalica).
  • Skupina 2: “Raskrižje bez semafora” (pravilo desne strane, znakovi s prvenstvom prolaza).
  • Skupina 3: “Prometni znakovi oko naše škole” (analiza stvarnog stanja i crtanje znakova).
  • Učenici koriste flomastere, kolaž i škare. Razvijaju suradnju i timski rad.

• 70 – 75 min | Galerija radova (Vršnjačko vrednovanje): Plakati se lijepe na zidove učionice. Jedan predstavnik skupine ostaje uz plakat i objašnjava ga drugima.

ZAKLJUČNI DIO (15 minuta)

• 75 – 85 min | Prometni kviz (Wayground): Učenici na tabletima/pametnim telefonima pokreću kviz kreiran u alatu Wayground pod naslovom “Promet oko nas 5. razred”. Kviz sadrži 10 situacijskih pitanja o prvenstvu prolaza i znakovima.

• 85 – 90 min | Samovrednovanje i Izlazna kartica: Učenici ispunjavaju izlaznu karticu (metoda tri boje/emotikona) i predaju je učitelju prilikom izlaska iz učionice.

4. METODE I OBLICI RADA

• Metode rada: Oluja ideja (brainstorming), usmeno izlaganje, metoda razgovora, demonstracija (prikaz prometnih znakova), metoda grafičkih i praktičnih radova (izrada plakata), igra uloga, digitalna simulacija (Wayground).

• Oblici rada: Frontalni rad (uvod i izlaganje), rad u skupinama (izrada plakata), individualni rad (radni listić i kviz).

5. FORMATIVNO VREDNOVANJE UNUTAR AKTIVNOSTI

• Tijekom uvodne analize: Praćenje argumentacije učenika pri analizi opasnih situacija (usmena povratna informacija).

• Tijekom obrade znakova: Igra “Prometni semafor” (trenutačni uvid u razumijevanje klasifikacije).

• Tijekom skupnog rada: Nadziranje učenika i usmjeravanje pažnje na poštivanje normi prikaza prometnih elemenata.

• Na kraju sata: Digitalni Wayground kviz (statistički pregled usvojenosti) i Izlazna kartica.

6. KOMPETENCIJE

• Činjenična (Znanje): Navesti definiciju prometa, nabrojati tri osnovne skupine prometnih znakova, imenovati sudionike u prometu i prepoznati ključna prometna pravila (pravilo desne strane, značenje svjetala na semaforu).

• Spoznajna (Kognitivna): Analizirati prometnu situaciju na raskrižju, predvidjeti opasnost na temelju postavljenih znakova, kategorizirati znakove prema obliku i boji, opravdati važnost prometne kulture.

• Psihomotorička (Vještine): Precizno nacrtati geometrijske oblike prometnih znakova (trokut, krug, kvadrat), pravilno rezati i lijepiti materijale pri izradi plakata, vješto koristiti digitalne alate za rješavanje kviza.

• Socijalna: Aktivno slušati članove tima u skupini, konstruktivno pregovarati o podjeli zadataka, pristojno iznositi i argumentirati svoja mišljenja o prometnoj sigurnosti bez prekidanja drugih.

7. PRILAGODBE ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA

• Učenici s disleksijom/disgrafijom: Radni listić tiskan je većim fontom ( Arial 14pt) s povećanim razmakom. Umjesto pisanja dugih tekstova na plakatu, učenik dobiva unaprijed tiskane kartice s pojmovima koje treba spariti sa slikama prometnih znakova.
• Učenici s ADHD-om: U skupnom radu ovom se učeniku dodjeljuje uloga “voditelja” (on prikuplja flomastere, lijepi hamer na ploču, fizički je aktivan unutar dopuštenih granica). Tijekom kviza dopušteno mu je čitati pitanja naglas u sebi ako mu to pomaže u koncentraciji.
• Učenici s oštećenjem sluha: Svi videozapisi imaju titlove. Učitelj upute daje licem okrenut prema učeniku kako bi mu omogućio čitanje s usana.

8. AKTIVNOSTI ZA DAROVITE UČENIKE

• Istraživački mini-projekt “Prometni planer”: Daroviti učenici dobivaju nacrt raskrižja u gradu koje ima česte prometne nesreće. Njihov zadatak je analizirati nacrt, uočiti nedostatke i samostalno postaviti (nacrtati) optimalnu kombinaciju prometnih znakova i horizontalne signalizacije kako bi raskrižje učinili maksimalno sigurnim. Svoja rješenja obrazlažu pred razredom koristeći ispravnu terminologiju.

9. PROBLEMSKI I ISTRAŽIVAČKI ZADACI

• Problem: Zamisli da se nađeš na raskrižju na kojemu ne rade semafori, nema prometnog policajca, a prometni znakovi su zaklonjeni granama drveća. Približavaju se tri vozila (tvoje, hitna pomoć bez rotacije i kamion s tvoje desne strane). Tko ima prednost i zašto? Kako ćeš se ti ponašati kao vozač, a kako bi se ponašao da si pješak koji želi prijeći cestu?
• Uputa za rješavanje: Učenici moraju primijeniti pravilo desne strane, ali i kritički procijeniti opasnost smanjene vidljivosti znakova, te ponuditi rješenje utemeljeno na defenzivnoj vožnji i prometnoj kulturi.

10. KRITERIJI VREDNOVANJA (Analitička rubrika)

11. PROJEKTNI ZADATAK: “Sigurna ruta od kuće do škole”

• Opis scenarija: Svaki učenik ima zadatak postati prometnik svog naselja. Tijekom sljedeća dva tjedna, učenik mora detaljno analizirati svoj svakodnevni put od kuće do škole.
• Aktivnosti:
  1. Skicirati mapu (plan) puta s ucrtanim ulicama, pješačkim prijelazima i nogostupima.
  2. Identificirati i nacrtati sve prometne znakove koje susreće na tom putu.
  3. Uočiti i fotografirati/zapisati “crne točke” (opasna mjesta – npr. nepregledan zavoj, nedostatak nogostupa, zaklonjen znak).
  4. Napisati kratko izvješće (prijedlog mjera) kako poboljšati sigurnost na toj ruti.

• Vremenski okvir: 3 tjedna.
• Rezultat: Prezentacija mape i izvješća u obliku mini-referata ili digitalnog dokumenta.

12. RADNI LISTIĆ: PROMET OKO NAS

Ime i prezime: ______________________ Razred: 5.___ Datum: __________

Zadatak 1: Poveži oblik prometnog znaka s njegovom skupinom:

trokut                                       Znakovi izričitih naredbi

kvadrat                                    Znakovi opasnosti

krug                                          Znakovi obavijesti

Zadatak 2: Dopuni rečenicu: Ako na raskrižju prometom upravljaju semafor, prometni znakovi i prometni policajac, najveću važnost ima _________________________.

Zadatak 3: Nacrtaj prostoručno znak “Zabrana prometa za pješake”. Kojoj skupini pripada taj znak?

 Skupina: _________________________

13. IZLAZNA KARTICA

Kako se danas osjećaš u ulozi sudionika u prometu nakon ovog sata? (Zaokruži ili nacrtaj emotikon)

Siguran sam u svoje znanje.

Malo sam zbunjen oko pravila desne strane.

Uopće ne razumijem prometne znakove.

Napiši jedno prometno pravilo koje ćeš primijeniti već danas na putu kući:

____________________________________________________________________________

14. PRIJEDLOZI KVIZOVA I DIGITALNIH ALATA

• Alat: Wayground (Interaktivni kviz za provjeru znanja u realnom vremenu).
• Poveznica/Koncept:. Kviz sadrži vizualna pitanja s prikazima realnih raskrižja.
• Alat: LearningApps.org – kreirati igru “Milijunaš” ili “Razvrstavanje parova” gdje učenici razvrstavaju prometne znakove u odgovarajuće kategorije (stupce).

Ogledni primjer izrađenog individualiziranog kurikula Informatika- Mrežno povezivanje

by Alenka Šimić | pro 2, 2025 | Naslovnica

REDOVITI PROGRAM UZ PRILAGODBU SADRŽAJA I INDIVIDUALIZIRANE POSTUPKE

RJEŠENJE OD: (Navesti nadnevak izdavanja Rješenja primjerenog programa / kurikula obrazovanja)

IME I PREZIME UČENIKA: X

ŠKOLSKA GODINA: 2025./26.

NASTAVNI PREDMET: Tehnička kultura

UČITELJ: Alenka Šimić

RAZREDNI ODJEL: 6.a

STRUČNI SURADNIK / STRUČNI SURADNICI:
Osobe koje stalno/povremeno pružaju potporu u nastavi (npr. pomoćnik u nastavi, stručni komunikacijski posrednik, stručni tim)

INICIJALNA PROCJENA

Jaka strana učenika jest interes za računala i korištenje digitalnih uređaja. Učenik lakše usvaja sadržaje kada su povezani sa svakodnevnim iskustvom i praktičnim primjerima. Teže pamti veći broj novih pojmova te mu je potrebna vizualna podrška i češće ponavljanje.

OSOBITOSTI ŠKOLSKOG UČENJA

Učenik:

• sluša sugovornika i uključuje se u razgovor
• zainteresiran je za rad na računalu
• uz podršku nastavnika iskazuje stečeno znanje
• prihvaća suradničke oblike rada
• djelomično razumije složenije tekstove
• otežano pamti veće količine podataka
• zaključuje uz pomoć nastavnika
• uspijeva usvojiti najvažnije sadržaje
• organizira učenje uz pomoć nastavnika

ODGOJNO-OBRAZOVNE POTREBE UČENIKA

Postoji potreba:

• za slikovnom podrškom i demonstracijom
• za postupnim uvođenjem novih pojmova
• za čestim ponavljanjem ključnih sadržaja
• za konkretnim primjerima iz svakodnevnog života
• za kratkim i jasnim uputama
• za radom prema modelu
• za dodatnim pojašnjenjima
• za skraćivanjem opsega sadržaja
• za provjerom razumijevanja tijekom rada

PRIPREMA ZA NASTAVNI SAT

Nastavni predmet: Tehnička kultura

Razred: 6.

Nastavna cjelina/tema: INFORMACIJE I DIGITALNA

TEHNOLOGI JA

Nastavna jedinica: Mrežno povezivanje

Cilj i ishodi nastavne jedinice:

C.8.1. Učenik objašnjava primjenu tehničkih tvorevina i informacijskih tehnologija u svakodnevnom životu.

Učenik:

• objašnjava pojam računalne mreže
• navodi primjere računalnih mreža
• razlikuje internet i računalnu mrežu
• prepoznaje osnovne uređaje za povezivanje računala
• navodi prednosti povezivanja računala u mrežu

Oblik rada:

• frontalni rad
• individualni rad

Tip sata:

• obrada novog nastavnog sadržaja

Nastavne metode:

• metoda govorenja i slušanja
• metoda razgovora
• metoda demonstracije
• metoda promatranja
• metoda praktičnog rada
• metoda pisanja

SPECIFIČNI POSTUPCI RADA

• učenika smjestiti bliže nastavniku
• koristiti jednostavne i kratke rečenice
• sadržaje prikazivati slikama i shemama
• nove pojmove uvoditi postupno
• povezivati sadržaj sa svakodnevnim korištenjem interneta
• omogućiti rad prema modelu
• često provjeravati razumijevanje
• koristiti pozitivnu povratnu informaciju
• zadatke podijeliti u manje korake
• pružiti dodatno vrijeme za izvršavanje zadataka

PRILAGODBA MATERIJALA ZA UČENJE I ISPITNIH MATERIJALA

• istaknuti ključne pojmove podebljanim slovima
• koristiti kratke rečenice
• organizirati sadržaj u natuknicama
• koristiti slike i dijagrame
• omogućiti zaokruživanje odgovora
• smanjiti broj činjenica koje učenik treba zapamtiti
• naglasiti najvažnije pojmove

NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA

• pametna ploča
• ploča i kreda
• računalo
• projektor
• slike računalnih mreža
• individualizirani radni list
• udžbenik
• bilježnica

PLAN PLOČE

RAČUNALNE MREŽE

Računalna mreža:

• povezuje dva ili više računala

Primjeri mreža:

• školska mreža
• kućna mreža
• internet

Mrežni uređaji:

• usmjernik (router)
• mrežni kabel

Prednosti mreže:

• razmjena podataka
• komunikacija
• dijeljenje uređaja

NASTAVNI LIST

1. Zaokruži što je računalna mreža:

a) skup povezanih računala

b) računalna igra

c) tipkovnica

2. Navedi jedan primjer računalne mreže.

______________________________________________

3. Čemu služi internet?

______________________________________________

4. Navedi jednu prednost računalne mreže.

_____________________________________________

TIJEK NASTAVNOG SATA

1. UVODNI DIO

• provjera pribora i pripremljenosti učenika
• kratko ponavljanje prethodnog gradiva
• najava teme sata
• razgovor o korištenju interneta

Pitanja:

• Koristiš li internet?
• Za što koristiš internet?
• Kako se računalo povezuje s internetom?

2. OBRADA NOVOG SADRŽAJA

Učitelj objašnjava pojam računalne mreže.

Prikazuje slike:

• kućne mreže
• školske mreže
• interneta

Objašnjava da su računala povezana radi razmjene podataka i komunikacije.

Predstavlja osnovne mrežne uređaje:

• usmjernik (router)
• mrežni kabel

3. PRAKTIČNI DIO

Učenik promatra shemu računalne mreže.

Uz pomoć učitelja prepoznaje:

• računala
• usmjernik
• vezu s internetom

Povezuje pojmove sa svakodnevnim iskustvom korištenja interneta.

4. PONAVLJANJE I VREDNOVANJE

Učenik rješava individualizirani radni list.

INDIVIDUALIZIRANI RADNI LIST

RAČUNALNE MREŽE – RAZUMIJEVANJE

1. Objasni što je računalna mreža?

________________________________________

2. Poveži pojam s primjerom i napiši kratko objašnjenje:

• kućna mreža → __________________________
• školska mreža → _________________________
• internet → ______________________________

3. Razmisli i odgovori

Zašto je dobro da su računala povezana u mrežu?

__________________________________________________

4. Odaberi točan odgovor i objasni

Internet je:

a) jedna velika računalna mreža
b) računalo
c) kabel

Točan odgovor: _______

Objašnjenje (uz pomoć učitelja):

_____________________________________________

5. Primjer iz života

Napiši gdje ti kod kuće ili u školi koristiš računalnu mrežu:

______________________________________________

6. Točno / Netočno

Označi T ili N:

• Računala u mreži ne mogu komunicirati. ___
• Internet je globalna mreža. ___
• Router pomaže povezati uređaje. ___

Napomena

• učenik može dobiti dodatna potpitanja
• prihvatiti kraće odgovore ako su smisleni
• naglasak je na razumijevanju, ne definicijama
• po potrebi čitati pitanja učeniku naglas

Pitanja za ponavljanje:

• Što je računalna mreža?
• Navedi primjer računalne mreže.
• Čemu služi internet?
• Koje su prednosti računalnih mreža?

VREDNOVANJE ZA UČENJE

Kratki razgovor o naučenom:

• što smo danas naučili
• gdje koristimo računalne mreže
• zašto su računalne mreže važne

Pohvaliti učenika za trud, aktivnost i sudjelovanje.

POTREBNA NASTAVNA SREDSTVA, POMAGALA I MATERIJALI

• računalo
• projektor
• radni list
• slike računalnih mreža
• tehnička dokumentacija
• udžbenik i bilježnica

KORELACIJSKE VEZE S OSTALIM PREDMETIMA I PODRUČJIMA

IKT A.3.1. Učenik koristi digitalne tehnologije za komunikaciju i suradnju.

IKT A.3.3. Učenik aktivno sudjeluje u oblikovanju sigurnoga digitalnog okružja.

POD B.3.2. Planira i upravlja aktivnostima.

OSR A.3.3. Razvija osobne potencijale.

UKU B.3.1.1. Uz povremenu podršku samostalno određuje ciljeve učenja i planira učenje.

ODR C.3.1. Objašnjava utjecaj tehnologije na svakodnevni život.