Povodom obilježavanja Dana kruha i zahvalnosti za plodove zemlje, učenici našeg razreda sudjelovali su u zanimljivoj i poučnoj radionici izrade kruha. Cilj aktivnosti bio je osvijestiti važnost kruha u svakodnevnom životu te potaknuti zahvalnost prema prirodi i ljudima koji svojim radom stvaraju hranu.
Učenici su sami mijesili tijesto, upoznali se s osnovnim sastojcima potrebnima za pripremu kruha (brašno, voda, sol, kvasac) i naučili kako nastaje kruh – od zrna pšenice do mirisne štruce. Nakon što je tijesto odstajalo, učenici su ga oblikovali prema vlastitoj mašti, stvarajući različite oblike i male figurice od tijesta.
Tijekom radionice školu je ispunio miris svježe pečenog kruha, a učenici su s ponosom pokazivali svoje uratke. Osim što su se zabavili, naučili su i koliko truda, strpljenja i ljubavi treba da bi se napravio kruh.
Dan smo završili zajedničkim blagovanjem i druženjem, uz poruku da trebamo cijeniti hranu i biti zahvalni za sve što imamo. Obilježavanje Dana kruha bilo je uspješno, veselo i poučno. Učenici su kroz praktičan rad i zajedništvo pokazali kreativnost, marljivost i zahvalnost prema darovima zemlje.
Dana 23. listopada 2025. godine učenici predmetne nastave matične škole u Donjem Muću i Brštanovu bili su na izvanučioničkoj nastavi u Gatima. CoolTour program i plan osmislila je i vodila prof. Nikolina Radmilo Pivčević. Početak planiranih aktivnosti odvio se u Povijesnom muzeju Poljica pokraj crkve sv. Ciprijana u Gatima gdje su učenici bili podijeljeni u dvije skupine. Dok je jedna skupina izrađivala poljički suvenir, tradicionalnu mušku kapu, druga skupina je imala priliku uživati u pričama poljičke herojine Mile Gojsalić. Mila je naše učenike upoznala s običajima Poljičke Republike i otporu Poljičana protiv puno nadmoćnijeg protivnika, Turaka Osmanlija. Drugi dio programa se odvio na obližnjem OPG domaćinstvu gdje su se učenici mogli upoznati s prezentacijom izrade soparnika. Potom je uslijedila degustacija pripremljenih proizvoda i slobodno vrijeme. Učenici su na ovaj način stekli dojam o životu lokalne zajednice koji nije uvijek bio najlakši i ponijeli svojim kućama mnoštvo lijepih trenutaka i doživljaja.
Mlađa dječja skupina KUD-a Branimir 888 predstavljala je našu županiju na 22. Festivalu dječjeg folklora Hrvatske koji se održao u Vinkovcima. Nastupili su s točkom “Čuvan ovce i goveda svoja” u kojoj su predstavili igre, pjesme i običaje mućkog kraja, a pripremila ih je voditeljica Jelena Šegović. Njihov nastup stručni žiri jednoglasno je proglasio najboljim čime je dječja skupina KUD-a Branimir 888 postala državni prvak u folkloru!
Izuzetno smo sretni i ponosni na sve naše učenike koji su članovi KUD-a te od srca čestitamo djeci, voditeljici skupine i roditeljima na ovom velikom uspjehu!
U ponedjeljak, 21. listopada, Područna škola Brštanovo obilježila je Dan kruha i zahvalnosti za plodove zemlje kroz zajedničke radionice i izradu tematskih štandova.
Učenici svih razreda, zajedno s razrednicama, kreativno su uredili školsku dvoranu i pripremili prigodne izložbene kutke s različitim temama: Dan jabuka, Jesenski plodovi i izrada voćne salate i sokova, Od zrna do kruha te Bundeva – kraljica jeseni.
Svaki razred imao je svoj „mini štand“ na kojem su učenici predstavljali tematske proizvode, dok su ostali obilazili i slušali zanimljivosti o njima. Na stolovima se moglo pronaći svega – od domaćeg soka od jabuke, čipsa od jabuke, džemova, kruha i peciva, do juhe od bundeve, muffina, voćne salate i svježih sokova.
Nakon predstavljanja, učenici i učitelji degustirali su pripremljene proizvode i uživali u zajedničkom druženju. Prije početka programa, školski zbor otpjevao je pjesmu o zahvalnosti, a na samom kraju učenici su izrekli na čemu su zahvalni.
I ove godine nagrađena su 522 radnika iz redova učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama te učeničkim domovima. Svečana dodjela ove nagrade održala 6. listopada 2025. na Zagrebačkom velesajmu povodom Dana učitelja. Nagrada je uvedena još 2019. godine, za vrijeme mandata bivše ministrice obrazovanja s ciljem nagrađivanja istaknutih pojedinaca koji kontinuirano unaprjeđuju odgojno-obrazovni sustav Republike Hrvatske, a među njima je i naša učiteljica tehničke kulture i informatike Alenka Šimić.
Elektroenergetski sustav često se naziva najvećim i najkompliciranijim strojem koji je čovječanstvo ikada izgradilo. Taj sustav danas prolazi kroz najveću revoluciju od svog nastanka. Ovaj stručni članak na jednostavan način objašnjava kako prelazimo s fosilnih goriva na obnovljive izvore energije (poput sunca i vjetra), s kakvim se tehničkim problemima pritom susrećemo i zašto nam je za uspjeh ove tranzicije prijeko potrebna pametna tehnologija.
Uvod: Stari vs. novi svijet energetike
Da bismo razumjeli kamo idemo, moramo znati kako je sve počelo. Više od stotinu godina elektroenergetski sustav radio je po vrlo jednostavnom i strogo kontroliranom principu:
Proizvodnja na jednom mjestu: Imamo veliku elektranu (na ugljen, plin ili nuklearnu) koja proizvodi ogromnu količinu energije.
Jednosmjerni tok: Ta energija teče u samo jednom smjeru – kroz velike dalekovode i trafostanice prema gradovima.
Pasivni potrošači: Na kraju lanca nalaze se kućanstva i industrija koji tu energiju samo troše, bez ikakvog sudjelovanja u njezinu stvaranju.
Taj sustav bio je vrlo predvidljiv. Ako bismo znali da će u ponedjeljak u 13:00 sati potrošnja struje naglo porasti, radnici u elektrani bi jednostavno ubacili “više ugljena u peć” i pojačali proizvodnju.
Danas taj stari model ubrzano nestaje. Zamjenjuje ga novi koncept koji se u tehnologiji naziva 3D paradigma:
Dekarbonizacija: Potpuno izbacujemo ugljen, naftu i plin iz proizvodnje kako bismo zaustavili zagađenje i smanjili emisije štetnih stakleničkih plinova.
Decentralizacija: Umjesto nekoliko golemih elektrana, sada imamo tisuće malih izvora razbacanih posvuda – vjetroelektrane na brdima i solarne panele na krovovima kuća.
Digitalizacija: Budući da sada imamo milijune novih “mini-elektrana”, sustavom se više ne može upravljati ručno. Potrebna su nam računala, senzori i pametni programi.
Zbog svega toga dogodila se najveća promjena u povijesti: obični potrošači postali su ujedno i proizvođači energije. U stručnom svijetu njih zovemo prosumeri (riječ je nastala spajanjem engleskih riječi producer – proizvođač i consumer – potrošač).
Problem “neuhvatljivog” sunca i vjetra
Iako su sunce i vjetar ekološki savršeni, čisti i potpuno besplatni, oni imaju jednu veliku manu za inženjere: neukrotivi su i nestalni.
Kod klasičnih elektrana proizvodnja je stabilna i ljudi je pale i gase po želji. Kod obnovljivih izvora, proizvodnja stalno skače gore-dolje jer izravno ovisi o vremenskim prilikama.
Međutim, u elektroenergetskoj mreži u svakom trenutku mora vrijediti jedno strogo i temeljno pravilo fizike:
$$Proizvodnja = Potrošnja$$
Proizvedena energija mora biti točno jednaka potrošenoj energiji. Ako se ta osjetljiva ravnoteža naruši, dolazi do problema s frekvencijom mreže (koja u Europi mora iznositi stabilnih 50 Hz).
Ako proizvodnja padne ispod potrošnje (primjerice, uleti ogroman oblak), frekvencija počinje padati i riskiramo potpuni raspad sustava i nestanak struje (blackout). Ako proizvodnja naglo skoči, frekvencija raste, što može pregrijati i uništiti osjetljive električne uređaje u našim domovima.
Nevidljivi čuvar mreže: Rotacijska inercija
U starim termoelektranama nalaze se golemi, teški metalni generatori koji se neprestano vrte. Kada se u mreži dogodi nagli skok potrošnje, ti teški strojevi se zbog svoje ogromne mase ne mogu zaustaviti u sekundi. Oni svojom prirodnom težinom u pokretu (inercijom) automatski ublaže prvi udar i daju sustavu dragocjeno vrijeme da reagira i prilagodi se.
S druge strane, solarni paneli nemaju nikakve pokretne dijelove koji se vrte. Oni daju struju izravno preko elektronike (uređaja koji se zovu inverteri) i nemaju nikakvu prirodnu inerciju.
Što više gasimo stare elektrane, a palimo solare, to nam je mreža nestabilnija i osjetljivija na svaku sitnu promjenu vremena. Danas inženjeri taj problem rješavaju tako da programiraju pametne invertere da softverski glume tu rotaciju – to se u struci zove virtualna inercija.
Spremnici energije: Kako “uhvatiti” struju za kasnije?
Budući da sunce najjače sja preko dana, a nama struja najviše treba navečer (kada se vraćamo kući s posla i iz škole, palimo pećnice, televizore, klime i punimo automobile), energiju moramo nekako sačuvati. Bez masovnog skladištenja energije, zelena tranzicija je jednostavno neizvediva.
Danas tehnologija nudi tri glavna rješenja za ovaj problem:
1. Baterijski sustavi
To su velike baterije – princip je isti kao u našim mobitelima, ali su ove veličine brodskih kontejnera. One su savršene za brzu reakciju. Ako oblak iznenada prekrije solarnu elektranu, baterija se upali u jednoj milisekundi i nadoknadi izgubljenu struju. Glavna mana im je što su skupe i ne mogu tjednima čuvati energiju za zimske mjesece.
2. Reverzibilne hidroelektrane
Ovo možemo zamisliti kao veliku “mehaničku bateriju”, i to je trenutno najučinkovitiji način za čuvanje ogromnih količina energije. Sustav se sastoji od dva jezera – jednog na brdu i jednog u podnožju:
Kada imamo višak struje (npr. u podne kada solarni paneli rade punom parom), koristimo tu besplatnu struju da pumpamo vodu iz donjeg jezera gore u brdo.
Kada struje nedostaje (npr. navečer), jednostavno pustimo vodu iz gornjeg jezera da teče natrag dolje. Ona usput pokreće turbine i ponovno proizvodi struju.
3. Zeleni vodik
Kada usred ljeta imamo toliko struje iz sunca da je ne možemo ni potrošiti niti je sveukupne baterije mogu primiti, koristimo je za proces koji se zove elektroliza. Tom strujom doslovno razdvajamo običnu vodu na dva plina: kisik i vodik. Taj vodik zatim spremamo u velike tankove. Možemo ga sigurno čuvati mjesecima i onda ga u zimi, kada nema sunca, ponovno pretvoriti u struju ili čistu toplinu za grijanje.
Pametne mreže (Smart Grids) i umjetna inteligencija
Kako uopće upravljati sustavom u kojem milijuni kućanstava istovremeno troše struju, pune aute, ali i sami proizvode energiju preko svojih krovova? Odgovor leži u tome da mrežu moramo učiniti – pametnom.
Pametna mreža koristi brojne senzore i napredna brojila koja u stvarnom vremenu javljaju glavnom računalnom centru tko što radi. Tu na scenu stupa umjetna inteligencija (AI). Računalni programi danas sami analiziraju vremensku prognozu, satelitske snimke kretanja oblaka i brzinu vjetra te s nevjerojatnom preciznošću predviđaju koliko će točno koja ulica proizvesti struje sutra u određeno vrijeme.
Također, uvodimo pojam fleksibilne potrošnje. Pametna mreža moći će sama poslati signal vašoj toplinskoj pumpi ili punjaču za automobil da se upale točno onda kada u mreži postoji ogroman višak jeftine solarne energije, a da se privremeno isključe kada je mreža preopterećena. Mi kao potrošači to nećemo ni osjetiti, a stabilnost cijelog sustava bit će očuvana.
Zaključak: Izazov 21. stoljeća
Energetika već odavno nisu samo goli kabeli, transformatori i utičnice na zidu. Suvremena energetika postala je spoj triju velikih područja: strojarstva (zbog turbina i sustava na vodik), elektrotehnike (zbog vođenja mreže i elektronike) i informatike (zbog umjetne inteligencije i upravljanja podacima).
Pred nama su nova, moderna rješenja koja ne odbacuju u potpunosti stare sustave, već ih pametno nadograđuju i kombiniraju. Glavni cilj čovječanstva u 21. stoljeću jest stvoriti energetski sustav koji ispunjava tri ključna uvjeta: da ne zagađuje naš planet, da je dovoljno stabilan za rad industrije i da je cjenovno pristupačan svim našim građanima.
