Alenka Šimić na međunarodnoj konferenciji o zaštiti djece u organizaciji CSI-a

by Alenka Šimić | ožu 2, 2026 | Naslovnica

Konferencija „Sigurno djetinjstvo: Zajedno protiv zlostavljanja“ – jačanje sustava prevencije i suradnje u zaštiti djece – Csi.hr

Prva godišnjica splitskog ureda CSI-a obilježena konferencijom o zaštiti djece – Csi.hr

Predavači na međunarodnoj konferenciji iz Hrvatske i SAD-a:

·  Toni Maglica – „Od odgovornosti pojedinca do odgovornosti sustava: integrirani pristup zaštiti djece”

·  Denis Rukavina – „Forenzički pristup zaštiti djece žrtava kaznenih djela”

·  Staca Shehan (NCMEC, SAD) – „A Global Landscape: Current Threats and Trends in Online Child Sexual Exploitation”

·  Kristi O’Malley (U.S. Department of Justice) – „A Prosecutor’s Perspective on Combating Online Child Exploitation”

·  Lucija Vejmelka – predstavljanje istraživanja o vršnjačkom nasilju.

Dan sigurnijeg interneta

Informacije – Dan sigurnijeg interneta

Nakon poziva Centra za sigurniji Internet, radionice obilježavanja Dana sigurnijeg interneta 10. veljače 2026. održala je Alenka Šimić nakon treninga predavača i konferencije u razdoblju 23.-27. veljače 2026. kao i evaluaciju radionica.

Dan sigurnijeg interneta (eng. Safer Internet Day) je svjetska kampanja koja se obilježava drugog utorka u veljači svake godine s ciljem promicanja sigurnije, odgovornije i pozitivnije upotrebe tehnologija i interneta, posebno među djecom i mladima.

Ovaj dan prvi put obilježio se 2004. godine u okviru EU projekta SafeBorders, a od 2005. godine provodi ga mreža Insafe. Danas se ovaj dan obilježava u više od 180 zemalja diljem svijeta.

Ove godine dan sigurnijeg interneta obilježava se 10. veljače 2026. godine, a Centar za sigurniji internet Hrvatska, kao dio Insafe mreže, obilježava ga organiziranjem brojnih aktivnosti pod krovnim sloganom „Zajedno za bolji Internet“. Aktivnosti su usmjerene na educiranje i osvještavanje djece, mladih i stručnjaka o sigurnom i odgovornom ponašanju u digitalnom svijetu.

Dan sigurnijeg interneta 2026 obilježava se uživo u tri grada – Osijek, Zagreb i Split. Naši će stručnjaci u svakom gradu provoditi radionice i predavanja, a dio njih će sudjelovati na središnjem događaju, konferenciji koju organiziramo u Zagrebu. Više o konferenciji pročitajte OVDJE.

Objave i novosti možete pratiti i na društvenim mrežama Centra za sigurniji Internet.

METODIČKE PREPORUKE-DRVO I OBRADA DRVA

by Alenka Šimić | velj 26, 2026 | Naslovnica

METODIČKE PREPORUKE

DRVO I OBRADA DRVA (2 sata / 90 minuta)

1. OSNOVNI PODATCI

• Ime i prezime: Alenka Šimić, prof. politehnike
• Škola: OŠ kneza Branimira Donji Muć
• Predmet: Tehnička kultura
• Razred: 5. razred
• Trajanje: 2 nastavna sata (90 minuta)
• Naslov cjeline: Drvo i obrada drva

2. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI I RAZRADA

• OŠ TK A.5.1. Na kraju prve godine učenja i poučavanja predmeta Tehnička kultura… učenik prepoznaje i opisuje ulogu tehnike i tehnologije u svakodnevnome životu te objašnjava nastanak tehničke tvorevine.
• OŠ TK B.5.1. Učenik prepoznaje i odabire materijale, pribor i alate za obradu drva te pravilno i sigurno rukuje njima pod nadzorom.
• Međupredmetni ishodi (korelacija):
  • OŠ BIO A.5.2. Učenik povezuje strukturu živih bića s njihovim funkcijama (građa stabla i drva).
  • POD B.3.1. Učenik prepoznaje važnost organizacije rada, preciznosti i ekonomičnog trošenja materijala.
  • ODR A.3.4. Učenik analizira utjecaj ljudskog djelovanja na okoliš (održivo šumarstvo, pošumljavanje i ekološka važnost drva).

Razrada ishoda (Učenik će moći):

• Identificirati i opisati građu drva
• Razlikovati i klasificirati tehničko drvo (listopadno i vazdazeleno) te najvažnije poluproizvode(furnir, šperploča, panel-ploča, iverica, lesonit).
• Opisati fizikalna, estetska (boja, miris, gustoća, tekstura, vlažnost) i mehanička svojstva (tvrdoća, čvrstoća, elastičnost) drva.
• Pravilno koristiti i analizirati radionički crtež jednostavne tvorevine od drva (npr. model podloška ili privjeska).
• Odabrati i pravilno imenovati ručne i strojne alate za obradu drva.
• Demonstrirati sigurne postupke ocrtavanja, piljenja i brušenja drva pridržavajući se mjera zaštite na radu u radionici.

3. TIJEK NASTAVNOG SATA

UVODNI DIO (15 minuta)

• 00 – 05 min | Motivacija (Taktilno-vizualna zagonetka): Učitelj učenicima pokazuje poprečni presjek debla (panj s jasno vidljivim godovima) i komad drvenog poluproizvoda (npr. ivericu ili šperploču). Postavlja pitanje: “Što ova dva predmeta imaju zajedničko, a po čemu se razlikuju?” Učenici uočavaju prirodnu teksturu nasuprot industrijski prerađenoj strukturi.
• 05 – 12 min | Oluja ideja (Uloga drva): Učenici nabrajaju predmete od drva u svojoj okolini (klupe, olovke, krovne grede, papir). Razgovara se o drvu kao jednom od najstarijih prirodnih i ekološki najprihvatljivijih materijala.
• 12 – 15 min | Najava teme: Učitelj najavljuje temu: Drvo i obrada drva – od šume i debla do gotove tehničke tvorevine.

GLAVNI DIO (60 minuta)

• 15 – 25 min | Mini-izlaganje (Od stabla do poluproizvoda): Učitelj pomoću grafičkog prikaza objašnjava građu drva. Naglašava ulogu godova za određivanje starosti i kvalitete drva.
• Učitelj objašnjava pretvorbu trupaca u grede, daske, letve te objašnjava pojam poluproizvoda ili ukočenih drvenih ploča, s posebnim naglaskom na šperploču.
• 25 – 35 min | Analiza tehničke dokumentacije i upute o sigurnosti: Učitelj dijeli radioničke crteže za jednostavan praktični zadatak (npr. izrada drvenog podloška za čaše u obliku geometrijskog lika). Analiziraju se dimenzije, sastavni crtež i tijek rada. Učitelj demonstrira pravilno montiranje pilice na stroj za siguran rad djece (zupci moraju biti okrenuti prema dolje i prema van) i obvezu korištenja zaštitne podloge za piljenje.
• 35 – 40 min | Formativno vrednovanje (Brza provjera alata): Igra “Pokaži alat”. Učitelj imenuje tehnološku operaciju (npr. “ravnanje rubova”), a učenici moraju rukom pokazati ili podići odgovarajući alat sa stola (npr. turpiju za drvo ili brusni papir za drvo).
• 40 – 70 min | Praktični rad (Ocrtavanje, piljenje i površinska obrada):
  • Učenici rade individualno na svojim radnim mjestima.
  • Faza 1 učenici na komad šperploče 3mm debljine precizno lijepe samoljepljivu foliju sa pozicijama, pazeći na ekonomično trošenje materijala.
  • Faza 2 (Piljenje): Učenici pridržavaju šperploču i izvode postupa piljenja. Pomoću stroja za siguran rad djece pažljivo izrezuju zadani oblik. Učitelj stalno obilazi radna mjesta i korigira učenike.
  • Faza 3 (Brušenje): Izrezanu tvorevinu učenici obrađuju brusnim daščicama, papirom i turpijicama.
  • Faza 4 (Lijepljenje): Izrezanu tvorevinu učenici obrađuju lijepe ljepilom za drvo i pričvršćuju štipaljkama.

ZAKLJUČNI DIO (15 minuta)

• 70 – 80 min | Kontrola kvalitete i estetsko vrednovanje: Učenici završavaju brušenje i provjeravaju točnost dimenzija ravnalom. Provode vizualni i taktilni pregled (površina mora biti glatka na dodir). Slijedi odlaganje radova na zajednički stol za ocjenjivanje.
• 80 – 85 min | Čišćenje radionice (Organizacija rada): Učenici skidaju stege, odlažu strojeve na pripadajuća mjesta. Drvenu piljevinu i prašinu skupljaju ručnim metlicama i lopaticama u kante za otpad.
• 85 – 90 min | Samovrednovanje i Izlazna kartica.

4. METODE I OBLICI RADA

• Metode rada: Demonstracija alata i postupaka, metoda rada na tehničkoj dokumentaciji, praktičan rad (mehanička obrada odvajanjem čestica – piljenje, turpijanje, brušenje), metoda razgovora, analiza gotovog proizvoda.
• Oblici rada: Frontalni rad (teorija o drvu i sigurnosti), individualni rad (samostalna obrada šperploče na radnom mjestu).

5. FORMATIVNO VREDNOVANJE UNUTAR AKTIVNOSTI

• Tijekom lijepljenja naljepnica: Provjera je li učenik optimalno iskoristio površinu šperploče (ekonomičnost materijala).
• Tijekom piljenja: Kontrola napetosti pilice, pravilnog smjera zubaca i sigurnog držanja.
• Na kraju sata: Evaluacija gotovog drvenog podloška prema kriterijima preciznosti i glatkoće rubova.

6. KOMPETENCIJE

• Činjenična (Znanje): Nabrojati osnovne slojeve u građi debla, definirati šperploču i furnir, prepoznati specifične alate za obradu drva, navesti fizikalna svojstva drva.
• Spoznajna (Kognitivna): Objasniti zašto se slojevi furnira u šperploči lijepe unakrsno (pod kutom od 90 stupnjeva), povezati vlažnost drva s pojavom savijanja i pucanja, odabrati odgovarajuću hrapavost brusnog papira za grubu i finu obradu.
• Psihomotorička (Vještine): Razviti finu motoriku i koordinaciju pokreta ruku pri radu s modelarskom pilom, primijeniti ujednačen pritisak prilikom turpijanja i brušenja drvenih rubova.
• Socijalna (i ekološka): Razviti visoku odgovornost prema očuvanju okoliša kroz spoznaju o dugotrajnosti rasta stabala, poštivati red i disciplinu u radionici kako bi se izbjegle ozljede.

7. PRILAGODBE ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA

• Učenici s grafomotoričkim i motoričkim teškoćama: Umjesto tvrđe šperploče, ovi učenici dobivaju mekanu i deblju balza-drvenu pločicu te izrezuju skalpelom, učitelj pomaže cijelo vrijeme rada.
• Učenici s teškoćama pažnje i koncentracije (ADHD): Zadatak se dijeli na manje, vremenski strogo ograničene cjeline (npr. “Sada 5 minuta samo ocrtavamo”, “Sada pilimo samo jednu ravnu liniju, pa radimo kratku pauzu”). Učeniku se može dodijeliti uloga pomoćnika pri podjeli brusnog papira kako bi se zadovoljila potreba za kretanjem.

8. AKTIVNOSTI ZA DAROVITE UČENIKE

• Zadatak “Modelarski dizajner – Unutarnje izrezivanje”: Daroviti učenici dobivaju napredniji radionički crtež koji osim vanjskih rubova zahtijeva i unutarnje izrezivanje ( izrada otvora). Učenici moraju samostalno upotrijebiti ručno šilo kako bi napravili provrt u drvu, provukli list modelarske pile kroz nju i precizno izrezali unutarnji geometrijski oblik.

9. PROBLEMSKI I ISTRAŽIVAČKI ZADACI

• Problem: Stolar je izradio vrata od masivnog, svježe posječenog i vlažnog drva hrasta te ih odmah ugradio na kuću. Nakon nekoliko ljetnih mjeseci, vrata su se toliko iskrivila i “skupila” da se više nisu mogla zatvoriti, a na površini su se pojavile duboke pukotine. Objasni što se dogodilo s drvom s fizikalnog stajališta i kako je stolar mogao spriječiti ovaj problem prije same izrade vrata.
• Uputa za rješavanje: Učenici moraju povezati svojstvo higroskopnosti drva (upijanje i otpuštanje vlage) s promjenom dimenzija. Zaključuju da drvo prije obrade mora proći dugotrajan proces prirodnog ili umjetnog sušenja dok ne postigne stabilnu ravnotežnu vlažnost.

10. KRITERIJI VREDNOVANJA (Analitička rubrika)

11. PROJEKTNI ZADATAK: “Uradi sam: Drveni stalak za mobitel/tablet”

• Opis scenarija: Učenici postaju samostalni dizajneri praktičnih predmeta za kućanstvo. Tijekom sljedeća dva tjedna, koristeći stečeno znanje o šperploči i stroju za siguran rad djece moraju izraditi funkcionalni stalak za mobitel od drva.
• Aktivnosti:
  1. Nacrtati originalnu idejnu skicu stalka (sastavljenog od dva spojna dijela koji se utiču jedan u drugi – utor).
  2. Izraditi jednostavnu operacijsku listu.
  3. U suradnji s učiteljem, izrezati i izbrusiti dijelove od šperploče.
  4. Po želji, površinu zaštititi ekološkim premazom na bazi pčelinjeg voska ili oslikati akrilnim bojama.
• Vremenski okvir: 2 tjedna.
• Rezultat: Gotov i funkcionalan stalak za mobitel spreman za demonstraciju u razredu.

12. RADNI LISTIĆ: DRVO I OBRADA DRVA

• Ime i prezime: ______________________ Razred: 5.___ Datum: __________

Zadatak 1: Prepoznaj i upiši nazive osnovnih dijelova makroskopske građe drva na poprečnom presjeku debla (ponuđeni pojmovi: KORA, GODOVI, SRŽ):

1. Vanjski omotač koji štiti stablo od hladnoće i oštećenja: _____________________
2. Koncentrični krugovi na temelju kojih brojimo starost stabla: _____________________
3. Središnji, najstariji i najtvrđi dio debla: _____________________

Zadatak 2: Zaokruži TOČNO (T) ili NETOČNO (N):

• Šperploča se izrađuje lijepljenjem neparnog broja slojeva furnira čija se vlakna križaju pod kutom 90 stupnjeva  T / N
• Prilikom montiranja pilice, zupci pile moraju biti okrenuti prema gore. T / N
• Drvo lakše i brže pilimo ako jače i grublje pritišćemo pilu prema naprijed. T / N

Zadatak 3: Dopuni rečenicu: Za fino i završno zaglađivanje površine drva u radionici koristimo alat koji se zove _____________________.

13. IZLAZNA KARTICA

1. Napiši glavno pravilo o tome gdje se mora nalaziti tvoja ruka koja drži šperploču dok piliš modelarskom pilom: __________________________________________________
2. Kako si se danas osjećao/la u ulozii mladog stolara u radionici? (Zaokruži ili obojaj jedan emotikon):

Sve sam samostalno izrezao/la, rubovi mog rada su glatki i točni!

Bilo je u redu, ali sam se umorio/la.

Pucala mi je pilica i nisam stigao/la izbrusiti rubove do kraja.

14. PRIJEDLOZI KVIZOVA I DIGITALNIH ALATA

• Alat: Wordwall. Kreiranje interaktivne igre “Anram” (Anagram) pod nazivom “Alati za obradu drva 5. razred”. Učenici moraju preslagivanjem slova dobiti točne nazive alata (MODELARSKA PILICA, TURPIJA, STEGA, RAVNALO).
• Alat: Quizizz. Kviz s 10 situacijskih i slikovnih pitanja o vrstama drvenih ploča (šperploča, iverica, lesonit) i prepoznavanju ispravnih/neispravnih položaja tijela pri piljenju radi provjere usvojenosti mjera zaštite na radu.

STRUČNI ČLANAK-Jezik tehničara: Vrste tehničkih crteža i primjena presjeka

by Alenka Šimić | velj 11, 2026 | Naslovnica

Autor: Alenka Šimić, prof.

OŠ kneza Branimira, Donji Muć

Technical Drawing Calipers – Free photo on Pixabay

Sažetak

Kao što se u svakodnevnom životu ljudi sporazumijevaju riječima, pismom i različitim jezicima, tako se u tehnici, industriji i obrtništvu koristi jedan poseban, univerzalan jezik – tehnički crtež. Bez obzira na to radi li se o nacrtu za pametno kućno brojilo, elektroinstalaciju, automobilski motor ili običan vijak, tehnički crtež mora biti potpuno jasan svakom stručnjaku na svijetu. Ovaj stručni članak detaljno i na jednostavan način objašnjava kako dijelimo tehničke crteže prema njihovoj namjeni te kako pomoću metode presjeka uspješno “zavirujemo” u skrivenu unutrašnjost složenih tehničkih tvorevina.

1. Uvod: Zašto nam je u tehničkim crtežima potreban strogi jezik?

Kada bismo nekome pokušali samo riječima opisati kako izgleda unutrašnjost nekog kompliciranog stroja, vrlo brzo bismo naišli na nerazumijevanje. Čak nam ni obična umjetnička slika ili fotografija ne mogu puno pomoći. Umjetnik crta predmet onako kako ga vidi iz svoje perspektive, unoseći sjene i slobodnu procjenu, dok fotografija prikazuje samo vanjsku površinu i ne nudi informacije o točnim dimenzijama, vrsti materijala niti o tome kako su unutarnji dijelovi povezani.

Zbog toga koristimo tehnički crtež. To je dokument koji točno, jasno i prema strogo utvrđenim pravilima prikazuje neki tehnički predmet, sklop ili građevinu. Ta pravila nazivamo standardima ili normama (kao što su međunarodni ISO i naši HRN standardi). Ova stroga pravila osiguravaju da crtež koji je nacrtan u Hrvatskoj može bez ikakvih problema pročitati i po njemu proizvesti dio radnik u bilo kojem drugom dijelu svijeta.

2. Podjela tehničkih crteža prema namjeni

U inženjerskoj praksi, industriji i školskim radionicama crteže najčešće dijelimo prema tome u kojoj se fazi razvoja nekog proizvoda koriste i koji im je glavni zadatak:

A. Skica – Prva ideja

Skica je crtež koji se radi brzo, slobodnom rukom, odnosno bez korištenja ravnala, trokuta ili šestara. Ona najčešće nastaje na terenu, u razgovoru s klijentom ili u trenutku kada inženjer dobije prvu ideju za novi proizvod. Iako se crta “odoka”, dobra skica mora biti uredna, prikazana u dobrim omjerima i mora sadržavati sve važne podatke i okvirne mjere (kote) kako bi se na temelju nje kasnije mogao izraditi pravi, precizni crtež.

B. Sastavni crtež

Ovaj crtež prikazuje gotov uređaj, stroj ili sklop u njegovoj cjelini, sa svim njegovim dijelovima koji su sastavljeni i spremni za rad. Na njemu se točno vidi kako ti dijelovi međusobno surađuju, koji su razmaci među njima i kako se sklapaju u jednu cjelinu.

Uz svaki sastavni crtež obavezno dolazi sastavnica. To je tablica smještena na crtežu u kojoj su popisani svi ugrađeni dijelovi, označeni brojevima (pozicijama). U njoj jasno piše naziv svakog pojedinog dijela, od kojeg je materijala napravljen (npr. čelik, plastika, drvo) i koliko je komada potrebno za slaganje jednog sklopa.

C. Detaljni (radionički) crtež – Upute za izradu

Za razliku od sastavnog crteža, detaljni crtež prikazuje samo jedan jedini dio izvučen iz cijelog sklopa. Ako neki stroj ima deset različitih dijelova, bit će potrebno napraviti deset detaljnih crteža – za svaki dio posebno. Na njemu su ucrtane apsolutno sve moguće mjere do u milimetar (dužine, polumjeri, kutovi), oznake hrapavosti površine i točne tolerancije (dopuštena odstupanja u veličini). Po ovom crtežu majstor u radionici izravno izrađuje taj predmet na strojevima.

D. Sheme – Pojednostavljeni prikazi pomoću simbola

Sheme su posebna vrsta tehničkih crteža u kojima se predmeti ne crtaju onako kako stvarno izgledaju u prostoru, već se prikazuju pomoću unaprijed dogovorenih grafičkih simbola. Najbolji primjeri za to su elektrotehničke sheme strujnih krugova u kući (gdje se žarulja prikazuje kao kružić s križićem, a sklopka kao prekinuta crta) ili sheme cijevi za grijanje. One služe za brzo shvaćanje logike rada nekog sustava.

3. Tehnika presjeka: Kako vidjeti nevidljivo?

Kada složene predmete crtamo s vanjske strane u pravokutnim projekcijama (nacrt, tlocrt, bokocrt), njihove unutarnje, skrivene oblike i rupe moramo prikazivati isprekidanim crtama. Međutim, ako je predmet iznutra vrlo kompliciran – primjerice, ako unutar sebe ima složene kanale za hlađenje, navoje ili pregrade – crtež bi postao pretrpan gustim isprekidanim linijama i postao bih potpuno nečitljiv za proizvodnju.

Tu na scenu stupa jedna od najvažnijih metoda u politehnici: tehnički presjek.

Princip zamišljene ravnine rezanja

Da bismo lakše razumjeli ovaj koncept, zamislimo da neki složeni predmet (primjerice kućište ventila vodomjera ili unutrašnjost kućne slavine) doslovno prerežemo ravnom pilom po njegovoj sredini. Prednji dio koji nam smeta jednostavno maknemo sa strane, a onaj stražnji dio koji je ostao nacrtamo gledajući izravno u njegovu prerezanu unutrašnjost.

Izuzetno je važno naglasiti: predmet se u stvarnosti ne oštećuje niti reže! To je isključivo zamišljeni rez u glavi tehničkog crtača s ciljem da se sakriveni unutarnji detalji prikažu punim linijama, čineći nacrt jasnim i jednostavnim za čitanje.

Stroga pravila označavanja presjeka

Kako ne bi došlo do zabune i kako bi svi odmah znali da gledaju u prerezani model, u tehničkom crtanju vrijede jasna pravila:

• Šrafura (šrafiranje): Sva mjesta na kojima je zamišljena pila prošla kroz puni, čvrsti materijal moraju se označiti šrafurom – tankim, paralelnim kosim crtama koje se u pravilu crtaju pod kutom od 45 stupnjeva u odnosu na glavne linije predmeta. Gustoća tih crta ovisi o veličini samog crteža.
• Prazni prostori se ne šrafiraju: Ako je zamišljena ravnina rezanja prošla kroz prazan prostor (zrak, unutarnje šupljine, rupe za vijke ili kanale za protok vode), ta mjesta ostaju potpuno bijela, čista i bez kosih crta.
• Linija i oznaka reza: Na onom pogledu gdje predmet nije prerezan, posebnom crtom “crta-točka-crta” (koja je na krajevima podebljana) označava se točno mjesto kuda prolazi zamišljena pila. Na samim krajevima te linije postavljaju se strelice koje pokazuju smjer iz kojeg gledamo u presjek, uz koje se pišu velika tiskana slova (npr. A – A), što definira naziv tog presjeka.

4. Zaključak: Od klasične olovke do računalnog inženjerstva (CAD)

U današnje vrijeme tehnologija je korjenito promijenila način na koji stvaramo tehničke crteže. Klasične crtaće daske, setovi tehničkih olovaka, plastične šablone za slova i šestari gotovo su u potpunosti zamijenjeni modernim računalnim CAD sustavima (Computer-Aided Design). Inženjeri danas u specijaliziranim programima stvaraju potpune trodimenzionalne (3D) modele predmeta na ekranu, iz kojih računalo kasnije automatski stvara precizne 2D tehničke crteže i presjeke u samo nekoliko klikova.

Međutim, bez obzira na to crta li se nacrt olovkom na papiru ili se stvara na naprednom računalnom ekranu, temeljna pravila o vrstama crteža, standardnim mjerama, kotiranju i tehničkim presjecima ostala su potpuno ista. Učenje i poznavanje ovih osnova tehničke pismenosti razvija naše prostorno zapažanje, preciznost i logičko razmišljanje. To je osnovna pismenost 21. stoljeća za svakoga tko želi stvarati, popravljati ili razumjeti tehnologiju i uređaje koji nas svakodnevno okružuju.

Ogledni primjer izrađenog individualiziranog kurikula Informatika- Digitalni svijet računala

by Alenka Šimić | sij 28, 2026 | Naslovnica

REDOVITI PROGRAM UZ PRILAGODBU SADRŽAJA I INDIVIDUALIZIRANE POSTUPKE

RJEŠENJE OD: (Navesti nadnevak izdavanja Rješenja primjerenog programa / kurikula obrazovanja)

IME I PREZIME UČENIKA: X

ŠKOLSKA GODINA: 2025./26.

NASTAVNI PREDMET: Tehnička kultura

UČITELJ: Alenka Šimić

RAZREDNI ODJEL: 5.a

STRUČNI SURADNIK / STRUČNI SURADNICI:
Osobe koje stalno/povremeno pružaju potporu u nastavi (npr. pomoćnik u nastavi, stručni komunikacijski posrednik, stručni tim)

INICIJALNA PROCJENA

Jaka strana učenika jest interes za računala, digitalne uređaje i sadržaje povezane s informacijsko-komunikacijskom tehnologijom. Učenik lakše usvaja sadržaje uz praktične primjere, demonstraciju i ponavljanje. Teškoće se očituju u pamćenju većeg broja novih pojmova i povezivanju složenijih sadržaja.

OSOBITOSTI ŠKOLSKOG UČENJA

Učenik:

• sluša sugovornika i uključuje se u razgovor
• pokazuje interes za rad na računalu
• uz podršku nastavnika iskazuje stečeno znanje
• prihvaća suradničke oblike rada
• otežano pamti veće količine podataka
• zaključuje uz pomoć nastavnika
• uspijeva usvojiti najvažnije sadržaje
• organizira učenje uz pomoć nastavnika
• bolje uči uz slike, prikaze i konkretne primjere

ODGOJNO-OBRAZOVNE POTREBE UČENIKA

Postoji potreba:

• za slikovnom podrškom i demonstracijom
• za češćim ponavljanjem ključnih pojmova
• za kratkim i jasnim uputama
• za povezivanjem sadržaja sa svakodnevnim iskustvom
• za radom prema modelu
• za dodatnim objašnjenjima
• za pozitivnim poticanjem i ohrabrivanjem
• za provjerom razumijevanja tijekom rada
• za smanjenim opsegom sadržaja za pamćenje

PRIPREMA ZA NASTAVNI SAT

Nastavni predmet: Tehnička kultura

Razred: 5.

Nastavna cjelina/tema: INFORMACIJE I DIGITALNA TEHNOLOGIJA

Nastavna jedinica: Digitalni svijet i računalo (ponavljanje)

Cilj i ishodi nastavne jedinice:

C.8.1. Učenik objašnjava primjenu informacijskih i komunikacijskih tehnologija u svakodnevnom životu.

Učenik:

• prepoznaje osnovne dijelove računala
• razlikuje ulazne i izlazne uređaje
• navodi primjere digitalnih uređaja
• objašnjava osnovnu namjenu računala
• primjenjuje stečena znanja kroz ponavljanje i rješavanje zadataka

Oblik rada:

• frontalni rad
• individualni rad

Tip sata:

• ponavljanje i uvježbavanje

Nastavne metode:

• metoda razgovora
• metoda demonstracije
• metoda promatranja
• metoda pisanja
• metoda praktičnog rada

SPECIFIČNI POSTUPCI RADA

• učenika smjestiti bliže nastavniku
• koristiti kratke i jednostavne rečenice
• sadržaje prikazivati slikama i primjerima
• često postavljati pitanja za provjeru razumijevanja
• omogućiti rad prema modelu
• koristiti sažetke i podsjetnike
• zadatke podijeliti u manje korake
• pružati stalnu pozitivnu povratnu informaciju
• omogućiti dodatno vrijeme za rad

PRILAGODBA MATERIJALA ZA UČENJE I ISPITNIH MATERIJALA

• koristiti slike dijelova računala
• istaknuti ključne pojmove
• koristiti kratke rečenice
• organizirati sadržaj u natuknicama
• omogućiti zaokruživanje odgovora
• smanjiti broj zadataka
• usmjeriti učenika na najvažnije sadržaje

NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA

• pametna ploča
• računalo
• projektor
• slike računalnih dijelova
• individualizirani radni list
• udžbenik
• bilježnica

PLAN PLOČE

DIGITALNI SVIJET I RAČUNALO

Računalo:

• obrađuje podatke
• omogućuje učenje i komunikaciju

Ulazni uređaji:

• tipkovnica
• miš
• mikrofon

Izlazni uređaji:

• monitor
• pisač
• zvučnici

Digitalni uređaji:

• računalo
• tablet
• pametni telefon

NASTAVNI LIST

1. Zaokruži ulazne uređaje:

tipkovnica monitor miš zvučnik mikrofon

2. Zaokruži IZLAZNE uređaje.

monitor

tipkovnica

pisač

miš

zvučnici

Spoji uređaj s odgovarajućom skupinom.

TIPKOVNICA ○ ulazni uređaji

MONITOR ○ izlazni uređaji

MIŠ ○

PISAČ ○

4. Dopuni rečenicu.

Računalo služi za _________________________________

5. Navedi dva digitalna uređaja.

____________________________________________________

6. Označi ✔točne tvrdnje.

□ Miš je ulazni uređaj.

□ Monitor je izlazni uređaj.

□ Knjiga je digitalni uređaj.

□ Tablet je digitalni uređaj.

7. Zaokruži uređaje koje koristiš kod kuće.

računalo

tablet

pametni telefon

pametni TV

ZAPAMTI

Ulazni uređaji:

• tipkovnica

• miš

• mikrofon

Izlazni uređaji:

• monitor

• pisač

• zvučnici

Digitalni uređaji:

• računalo

• tablet

• pametni telefon

Pitanja za ponavljanje:

• Što je računalo?
• Navedi jedan ulazni uređaj.
• Navedi jedan izlazni uređaj.
• Koje digitalne uređaje koristiš?

VREDNOVANJE ZA UČENJE

Kratki razgovor o naučenom:

• što smo ponovili
• koje dijelove računala poznajemo
• gdje koristimo digitalne uređaje

Pohvaliti učenika za trud, aktivnost i sudjelovanje.

Prijedlog vrednovanja

Učenik je uspješno ostvario ishode ako:

✔ prepoznaje osnovne dijelove računala

✔ razlikuje barem jedan ulazni i jedan izlazni uređaj

✔ navodi barem dva digitalna uređaja

✔ objašnjava osnovnu namjenu računala jednostavnom rečenicom

✔ aktivno sudjeluje u razgovoru i radu uz podršku učitelja

POTREBNA NASTAVNA SREDSTVA, POMAGALA I MATERIJALI

• računalo
• projektor
• slike računalnih dijelova
• radni list
• udžbenik i bilježnica

KORELACIJSKE VEZE S OSTALIM PREDMETIMA I PODRUČJIMA

IKT A.3.1. Učenik koristi digitalne tehnologije za komunikaciju i suradnju.

IKT A.3.3. Učenik aktivno sudjeluje u oblikovanju sigurnoga digitalnog okružja.

POD B.3.2. Planira i upravlja aktivnostima.

OSR A.3.3. Razvija osobne potencijale.

UKU B.3.1.1. Uz povremenu podršku samostalno određuje ciljeve učenja i planira učenje.