Županijska razina natjecanja Modelarske lige za školsku godinu 2025./2026. održana je u sklopu projekta Science Comes to Town („Znanost dolazi u grad“), u kojemu je Zajednica tehničke kulture grada Splita jedan od pridruženih partnera Gradu Splitu. Cilj projekta je približiti znanost građanima, osobito djeci i mladima, kroz praktične i svima dostupne aktivnosti.
Natjecanje je održano 13. ožujka 2026. godine u Osnovnoj školi Kman-Kocunar u Splitu.
Natjecanju je pristupilo ukupno 59 učenika iz Splita, Omiša, Solina, Dugog Rata i Donjeg Muća.
Dani hrvatskoga jezika je hrvatska kulturna manifestacija utemeljena odlukom Hrvatskoga sabora 1997. godine. Održava se svake godine od 11. do 17. ožujka u spomen na Deklaraciju o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika. Ti dani posvećeni su jezičnoj kulturi književnoga jezika, boljem upoznavanju hrvatskoga jezika uopće i njegove povijesti.
Kako bi se skrenula pozornost na ulogu i važnost hrvatskog jezika, učenici 5. i 8. a razreda su izradili male rječnike lokalizama koji obuhvaćaju specifične riječi i izraze karakteristične za njihov zavičaj, a ne pripadaju hrvatskom standardnom jeziku. U rječnicima su navodili riječi vezane uz svakodnevni život, hranu i kulturu. U današnje vrijeme kada lokalizme sve više zamjenjuju strani izrazi, ovi radovi na reprezentativan način predstavljaju jezično bogatstvo i raznolikost hrvatskoga jezika. Time se ukazuje na važnost očuvanja lokalnih govora koji čuvaju kulturni identitet i povijest jednoga kraja. Njegovanjem lokalnih govora čuvamo dio svoje baštine i prenosimo ih budućim generacijama.
Na županijskoj smotri LiDraNo, održanoj 27. veljače 2026., sudjelovale su učenice OŠ kneza Branimira, Antonela Vulić i Paola Baturina, u pratnji mentorica, uč. Paulinke Vulić i Ivane Radovančić. Njihovi su literarni radovi prethodno odabrani na školskoj razini i međurazini te predloženi za županijsku smotru.
U prostorijama HNK Split održan je okrugli stol tijekom kojeg su učenice imale priliku poslušati komentare povjerenstva i literarne radove predložene za državnu razinu, a potom i pogledati zanimljive scenske nastupe. Iako njihovi radovi nisu predloženi za daljnje natjecanje, učenice su za svoj trud nagrađene pohvalnicama.
Čestitamo našim učenicama na uspješnom predstavljanju škole te ih potičemo da i ubuduće nastave razvijati svoj literarni izričaj.
Nakon poziva Centra za sigurniji Internet, radionice obilježavanja Dana sigurnijeg interneta 10. veljače 2026. održala je Alenka Šimić nakon treninga predavača i konferencije u razdoblju 23.-27. veljače 2026. kao i evaluaciju radionica.
Dan sigurnijeg interneta (eng. Safer Internet Day) je svjetska kampanja koja se obilježava drugog utorka u veljači svake godine s ciljem promicanja sigurnije, odgovornije i pozitivnije upotrebe tehnologija i interneta, posebno među djecom i mladima.
Ovaj dan prvi put obilježio se 2004. godine u okviru EU projekta SafeBorders, a od 2005. godine provodi ga mreža Insafe. Danas se ovaj dan obilježava u više od 180 zemalja diljem svijeta.
Ove godine dan sigurnijeg interneta obilježava se 10. veljače 2026. godine, a Centar za sigurniji internet Hrvatska, kao dio Insafe mreže, obilježava ga organiziranjem brojnih aktivnosti pod krovnim sloganom „Zajedno za bolji Internet“. Aktivnosti su usmjerene na educiranje i osvještavanje djece, mladih i stručnjaka o sigurnom i odgovornom ponašanju u digitalnom svijetu.
Dan sigurnijeg interneta 2026 obilježava se uživo u tri grada – Osijek, Zagreb i Split. Naši će stručnjaci u svakom gradu provoditi radionice i predavanja, a dio njih će sudjelovati na središnjem događaju, konferenciji koju organiziramo u Zagrebu. Više o konferenciji pročitajte OVDJE.
Objave i novosti možete pratiti i na društvenim mrežama Centra za sigurniji Internet.
OŠ TK A.5.1. Na kraju prve godine učenja i poučavanja predmeta Tehnička kultura… učenik prepoznaje i opisuje ulogu tehnike i tehnologije u svakodnevnome životu te objašnjava nastanak tehničke tvorevine.
OŠ TK B.5.1. Učenik prepoznaje i odabire materijale, pribor i alate za obradu drva te pravilno i sigurno rukuje njima pod nadzorom.
Međupredmetni ishodi (korelacija):
OŠ BIO A.5.2. Učenik povezuje strukturu živih bića s njihovim funkcijama (građa stabla i drva).
POD B.3.1. Učenik prepoznaje važnost organizacije rada, preciznosti i ekonomičnog trošenja materijala.
ODR A.3.4. Učenik analizira utjecaj ljudskog djelovanja na okoliš (održivo šumarstvo, pošumljavanje i ekološka važnost drva).
Razrada ishoda (Učenik će moći):
Identificirati i opisati građu drva
Razlikovati i klasificirati tehničko drvo (listopadno i vazdazeleno) te najvažnije poluproizvode(furnir, šperploča, panel-ploča, iverica, lesonit).
Pravilno koristiti i analizirati radionički crtež jednostavne tvorevine od drva (npr. model podloška ili privjeska).
Odabrati i pravilno imenovati ručne i strojne alate za obradu drva.
Demonstrirati sigurne postupke ocrtavanja, piljenja i brušenja drva pridržavajući se mjera zaštite na radu u radionici.
3. TIJEK NASTAVNOG SATA
UVODNI DIO (15 minuta)
00 – 05 min | Motivacija (Taktilno-vizualna zagonetka): Učitelj učenicima pokazuje poprečni presjek debla (panj s jasno vidljivim godovima) i komad drvenog poluproizvoda (npr. ivericu ili šperploču). Postavlja pitanje: “Što ova dva predmeta imaju zajedničko, a po čemu se razlikuju?” Učenici uočavaju prirodnu teksturu nasuprot industrijski prerađenoj strukturi.
05 – 12 min | Oluja ideja (Uloga drva): Učenici nabrajaju predmete od drva u svojoj okolini (klupe, olovke, krovne grede, papir). Razgovara se o drvu kao jednom od najstarijih prirodnih i ekološki najprihvatljivijih materijala.
12 – 15 min | Najava teme: Učitelj najavljuje temu: Drvo i obrada drva – od šume i debla do gotove tehničke tvorevine.
GLAVNI DIO (60 minuta)
15 – 25 min | Mini-izlaganje (Od stabla do poluproizvoda): Učitelj pomoću grafičkog prikaza objašnjava građu drva. Naglašava ulogu godova za određivanje starosti i kvalitete drva.
Učitelj objašnjava pretvorbu trupaca u grede, daske, letve te objašnjava pojam poluproizvoda ili ukočenih drvenih ploča, s posebnim naglaskom na šperploču.
25 – 35 min | Analiza tehničke dokumentacije i upute o sigurnosti: Učitelj dijeli radioničke crteže za jednostavan praktični zadatak (npr. izrada drvenog podloška za čaše u obliku geometrijskog lika). Analiziraju se dimenzije, sastavni crtež i tijek rada. Učitelj demonstrira pravilno montiranje pilice na stroj za siguran rad djece (zupci moraju biti okrenuti prema dolje i prema van) i obvezu korištenja zaštitne podloge za piljenje.
35 – 40 min | Formativno vrednovanje (Brza provjera alata): Igra “Pokaži alat”. Učitelj imenuje tehnološku operaciju (npr. “ravnanje rubova”), a učenici moraju rukom pokazati ili podići odgovarajući alat sa stola (npr. turpiju za drvo ili brusni papir za drvo).
40 – 70 min | Praktični rad (Ocrtavanje, piljenje i površinska obrada):
Učenici rade individualno na svojim radnim mjestima.
Faza 1 učenici na komad šperploče 3mm debljine precizno lijepe samoljepljivu foliju sa pozicijama, pazeći na ekonomično trošenje materijala.
Faza 2 (Piljenje): Učenici pridržavaju šperploču i izvode postupa piljenja. Pomoću stroja za siguran rad djece pažljivo izrezuju zadani oblik. Učitelj stalno obilazi radna mjesta i korigira učenike.
Faza 4 (Lijepljenje): Izrezanu tvorevinu učenici obrađuju lijepe ljepilom za drvo i pričvršćuju štipaljkama.
ZAKLJUČNI DIO (15 minuta)
70 – 80 min | Kontrola kvalitete i estetsko vrednovanje: Učenici završavaju brušenje i provjeravaju točnost dimenzija ravnalom. Provode vizualni i taktilni pregled (površina mora biti glatka na dodir). Slijedi odlaganje radova na zajednički stol za ocjenjivanje.
80 – 85 min | Čišćenje radionice (Organizacija rada): Učenici skidaju stege, odlažu strojeve na pripadajuća mjesta. Drvenu piljevinu i prašinu skupljaju ručnim metlicama i lopaticama u kante za otpad.
85 – 90 min | Samovrednovanje i Izlazna kartica.
4. METODE I OBLICI RADA
Metode rada: Demonstracija alata i postupaka, metoda rada na tehničkoj dokumentaciji, praktičan rad (mehanička obrada odvajanjem čestica – piljenje, turpijanje, brušenje), metoda razgovora, analiza gotovog proizvoda.
Oblici rada: Frontalni rad (teorija o drvu i sigurnosti), individualni rad (samostalna obrada šperploče na radnom mjestu).
5. FORMATIVNO VREDNOVANJE UNUTAR AKTIVNOSTI
Tijekom lijepljenja naljepnica: Provjera je li učenik optimalno iskoristio površinu šperploče (ekonomičnost materijala).
Tijekom piljenja: Kontrola napetosti pilice, pravilnog smjera zubaca i sigurnog držanja.
Na kraju sata: Evaluacija gotovog drvenog podloška prema kriterijima preciznosti i glatkoće rubova.
6. KOMPETENCIJE
Činjenična (Znanje): Nabrojati osnovne slojeve u građi debla, definirati šperploču i furnir, prepoznati specifične alate za obradu drva, navesti fizikalna svojstva drva.
Spoznajna (Kognitivna): Objasniti zašto se slojevi furnira u šperploči lijepe unakrsno (pod kutom od 90 stupnjeva), povezati vlažnost drva s pojavom savijanja i pucanja, odabrati odgovarajuću hrapavost brusnog papira za grubu i finu obradu.
Psihomotorička (Vještine): Razviti finu motoriku i koordinaciju pokreta ruku pri radu s modelarskom pilom, primijeniti ujednačen pritisak prilikom turpijanja i brušenja drvenih rubova.
Socijalna (i ekološka): Razviti visoku odgovornost prema očuvanju okoliša kroz spoznaju o dugotrajnosti rasta stabala, poštivati red i disciplinu u radionici kako bi se izbjegle ozljede.
7. PRILAGODBE ZA UČENIKE S TEŠKOĆAMA
Učenici s grafomotoričkim i motoričkim teškoćama: Umjesto tvrđe šperploče, ovi učenici dobivaju mekanu i deblju balza-drvenu pločicu te izrezuju skalpelom, učitelj pomaže cijelo vrijeme rada.
Učenici s teškoćama pažnje i koncentracije (ADHD): Zadatak se dijeli na manje, vremenski strogo ograničene cjeline (npr. “Sada 5 minuta samo ocrtavamo”, “Sada pilimo samo jednu ravnu liniju, pa radimo kratku pauzu”). Učeniku se može dodijeliti uloga pomoćnika pri podjeli brusnog papira kako bi se zadovoljila potreba za kretanjem.
8. AKTIVNOSTI ZA DAROVITE UČENIKE
Zadatak “Modelarski dizajner – Unutarnje izrezivanje”: Daroviti učenici dobivaju napredniji radionički crtež koji osim vanjskih rubova zahtijeva i unutarnje izrezivanje ( izrada otvora). Učenici moraju samostalno upotrijebiti ručno šilo kako bi napravili provrt u drvu, provukli list modelarske pile kroz nju i precizno izrezali unutarnji geometrijski oblik.
9. PROBLEMSKI I ISTRAŽIVAČKI ZADACI
Problem: Stolar je izradio vrata od masivnog, svježe posječenog i vlažnog drva hrasta te ih odmah ugradio na kuću. Nakon nekoliko ljetnih mjeseci, vrata su se toliko iskrivila i “skupila” da se više nisu mogla zatvoriti, a na površini su se pojavile duboke pukotine. Objasni što se dogodilo s drvom s fizikalnog stajališta i kako je stolar mogao spriječiti ovaj problem prije same izrade vrata.
Uputa za rješavanje: Učenici moraju povezati svojstvo higroskopnosti drva (upijanje i otpuštanje vlage) s promjenom dimenzija. Zaključuju da drvo prije obrade mora proći dugotrajan proces prirodnog ili umjetnog sušenja dok ne postigne stabilnu ravnotežnu vlažnost.
10. KRITERIJI VREDNOVANJA (Analitička rubrika)
Kriterij
Odličan (5)
Dobar (3)
Nedovoljan (1)
Urednost ocrtavanja i mjerenja
Crteži su na šperploču preneseni točno i uredno; dimenzije u potpunosti odgovaraju nacrtu ,materijal je maksimalno ušteđen.
Ocrtavanje ima manjih odstupanja; crte su na nekim mjestima predebele ili dvostruke, ali oblik je prepoznatljiv.
Ocrtavanje je izvedeno neuredno, prostoručno bez ravnala; dimenzije potpuno promašene; materijal nepotrebno upropašten.
Kvaliteta piljenja i obrade rubova
Rez je izveden ravno i precizno po ocrtanoj liniji; rubovi su savršeno glatki.
Rez je uglavnom točan, ali ima manjih nepravilnosti od pile; rubovi su djelomično izbrušeni, na nekim mjestima još hrapavi.
Rez dosta odstupa od linije; rubovi su potpuno neravni, popucali i oštri; turpija i brusni papir nisu upotrijebljeni.
Zaštita na radu i organizacija
Pravilno i sigurno drži alat; ruka je uvijek na sigurnom; radno mjesto je nakon rada očišćeno metlicom bez dizanja prašine.
Alat koristi uglavnom pravilno, ali ga učitelj mora opomenuti zbog nepravilnog položaja tijela ili brzine piljenja.
Grubo krši sigurnosna pravila; drži ruku direktno ispred oštrice pile; puše u piljevinu i diže prašinu; ostavlja nered.
11. PROJEKTNI ZADATAK: “Uradi sam: Drveni stalak za mobitel/tablet”
Opis scenarija: Učenici postaju samostalni dizajneri praktičnih predmeta za kućanstvo. Tijekom sljedeća dva tjedna, koristeći stečeno znanje o šperploči i stroju za siguran rad djece moraju izraditi funkcionalni stalak za mobitel od drva.
Aktivnosti:
Nacrtati originalnu idejnu skicu stalka (sastavljenog od dva spojna dijela koji se utiču jedan u drugi – utor).
Izraditi jednostavnu operacijsku listu.
U suradnji s učiteljem, izrezati i izbrusiti dijelove od šperploče.
Po želji, površinu zaštititi ekološkim premazom na bazi pčelinjeg voska ili oslikati akrilnim bojama.
Vremenski okvir: 2 tjedna.
Rezultat: Gotov i funkcionalan stalak za mobitel spreman za demonstraciju u razredu.
12. RADNI LISTIĆ: DRVO I OBRADA DRVA
Ime i prezime: ______________________ Razred: 5.___ Datum: __________
Zadatak 1: Prepoznaj i upiši nazive osnovnih dijelova makroskopske građe drva na poprečnom presjeku debla (ponuđeni pojmovi: KORA, GODOVI, SRŽ):
Vanjski omotač koji štiti stablo od hladnoće i oštećenja: _____________________
Koncentrični krugovi na temelju kojih brojimo starost stabla: _____________________
Središnji, najstariji i najtvrđi dio debla: _____________________
Zadatak 2: Zaokruži TOČNO (T) ili NETOČNO (N):
Šperploča se izrađuje lijepljenjem neparnog broja slojeva furnira čija se vlakna križaju pod kutom 90 stupnjeva T / N
Prilikom montiranja pilice, zupci pile moraju biti okrenuti prema gore. T / N
Drvo lakše i brže pilimo ako jače i grublje pritišćemo pilu prema naprijed. T / N
Zadatak 3: Dopuni rečenicu: Za fino i završno zaglađivanje površine drva u radionici koristimo alat koji se zove _____________________.
13. IZLAZNA KARTICA
Napiši glavno pravilo o tome gdje se mora nalaziti tvoja ruka koja drži šperploču dok piliš modelarskom pilom: __________________________________________________
Kako si se danas osjećao/la u ulozii mladog stolara u radionici? (Zaokruži ili obojaj jedan emotikon):
Sve sam samostalno izrezao/la, rubovi mog rada su glatki i točni!
Bilo je u redu, ali sam se umorio/la.
Pucala mi je pilica i nisam stigao/la izbrusiti rubove do kraja.
14. PRIJEDLOZI KVIZOVA I DIGITALNIH ALATA
Alat:Wordwall. Kreiranje interaktivne igre “Anram” (Anagram) pod nazivom “Alati za obradu drva 5. razred”. Učenici moraju preslagivanjem slova dobiti točne nazive alata (MODELARSKA PILICA, TURPIJA, STEGA, RAVNALO).
Alat:Quizizz. Kviz s 10 situacijskih i slikovnih pitanja o vrstama drvenih ploča (šperploča, iverica, lesonit) i prepoznavanju ispravnih/neispravnih položaja tijela pri piljenju radi provjere usvojenosti mjera zaštite na radu.
24. veljače 2026. u OŠ Split 3 održano je Županijsko natjecanje iz matematike na kojem je među 45 najboljih matematičara naše županije pozvan i naš Josip. Čestitamo Josipu na sudjelovanju i ostvarenim rezultatima!-“Poznavanje matematike dodaje snagu umu, oslobađa ga predrasuda, lakovjernosti i praznovjerja.” – John Arbuthnot.
