AUTOMATIKA

2. lipnja 2023.

Alenka Šimić

Osnove upravljačke tehnike                                                                               (B.8.4.)

Izrada pokretanje i upravljanje robotom                                                              (B.8.4.)

Učenik:

-opisuje automatske sustave i područja automatizacije -opisuje razliku upravljanja sustavom s povratnom vezom i bez povratne veze -opisuje tehničke značajke, primjenu i vrste robota u području automatizacije -opisuje ulogu računala u automatskom sustavu -obrazlaže ekonomske i društvene utjecaje primjene automatskih sustava -izrađuje model automatizirane tvorevine s povratnom vezom

-navodi područja automatizacije -navodi vrste robota -uz stalno vodstvo sastavlja jednostavan model neautomatizirane tvorevine

-objašnjava ulogu automatizacije -opisuje razliku upravljanja s povratnom vezom i bez povratne veze -prepoznaje i opisuje sklopove robota -sastavlja jednostavan model neautomatizirane tvorevine

-opisuje razliku između neautomatskih i automatskih sustava -daje primjer sustava s povratom vezom i bez povratne veze -sastavlja model automatizirane tvorevine bez povratne veze

Objašnjava primjenu automatike s tehničkoga, ekonomskog i društvenog stajališta -sastavlja model automatizirane tvorevine s povratnom vezom.

Automatska regulacija po definiciji je automatsko održavanje željenog stanja nekog procesa ili mijenjanje tog stanja po određenom zakonu, bez obzira na djelovanje vanjskih i unutarnjih poremećaja. To se postiže pomoću povratne veze, koja omogućava usporedbu izmjerene vrijednosti neke veličine reguliranog procesa sa njenom željenom vrijednosti (referencijom), te se na temelju razlike tih dviju veličina odlučuje kako proces usmjeriti.

Automatizacija je proces kojim se nešto pravi automatskim, a također je stanje koje je rezultat tog istog procesa. Automatizacija je nastavak procesa mehanizacije, zato jer se automatskim može učiniti samo onaj proces koji je u dovoljnoj mjeri mehaniziran. Automatizacija u širem smislu obuhvaća sve mjere i procese kojima se smanjuje udio ljudskog rada, opažanja i odlučivanja.

Upravljanje je postupak pri kojem jedna ili više ulaznih veličina utječu na jednu ili više izlaznih veličina nekog procesa prema zakonitostima svojstvenim upravljanom procesu. Pri tom se upravljanje odvija u „otvorenom krugu“ (open loop control). To znači da, za razliku od regulacije, kod upravljanja nema povratne veze koja će omogučiti usporedbu željene i stvarne vrijednosti, niti će se proces usmjeravati na temelju njihove razlike. Stoga nema mogućnosti popravljanja upravljačke odluke na temelju promatranja odvijanja procesa. Skica sheme upravljanja dana je na slici 1.2.

Vođenje procesa općenitiji je pojam koji obuhvaća i upravljanje i regulaciju. U pravilu je povezan uz upravljanje i regulaciju složenijih sustava pomoću računala.

Prethodno je iskazano da se sustav automatske regulacije, dakle sustav s povratnom vezom, smatra najvažnijim oblikom osnovnog sustava za kibernetiku i za automatizaciju. Može se postaviti logično pitanje, što je to tako značajno kod povratne veze? Odnosno, koje su to dobrobiti koje može donijeti regulacija nekog procesa?  Povratna veza omogućuje slijedeća zadivljujuća svojstva: - Proces može postati neosjetljiv na vanjske poremećaje i promjene vlastitih svojstava. - Proces koji je sastavljen od lošijih sastavnica može davati dobre rezultate. - Proces koji je nestabilan može postati stabilan. - Može se stvoriti neko poželjno ponašanje procesa koje nije moguće bez povratne veze.

Osnovni nedostatak povratne veze jest što proces njenim djelovanjem može postati nestabilan, oscilirajući, što je gotovo uvijek neprihvatljivo ponašanje. Stoga je primarni zadatak prilikom primjene regulacije osigurati stabilnost sustava.

Pojam koji vjerojatno najviše obilježava automatizaciju upravo je povratna veza. Povratna veza povezuje se s izrazom regulacija (njem. regelung, engl. feedback control  ili closed-loop control). Koristi se također izraz upravljanje u zatvorenoj petlji ili zatvorenom krugu, što jasno predočava fizičku realizaciju regulacije nekog sustava. Regulirana veličina sustava mjeri se i uspoređuje sa željenom vrijednošću, te se na temelju te razlike sustav prisiljava da promijeni svoje stanje, kako bi regulirana veličina poprimila željeni iznos. Važno je dodati da je povratna veza u pravilu negativna. Time se sustav prisiljava da promijeni svoje stanje u „dobrom“ smjeru.

Osnove upravljačke tehnike  

Od samoga početka civilizacije javlja se potreba za strojevima i uređajima koji zamjenjuje ljudski rad. Prva industrijska revolucija početak je mehanizacije. Umni rad se u drugoj industrijskoj revoluciji također počinje zamjenjivati strojevima (informacijski strojevi-automati), te čovjek ne upravlja više izravno procesom proizvodnje.

Kibernetika je znanost o općim zakonitostima procesa vođenja, reguliranja, dobivanja, pohranjivanja, pretvorbe i prijenosa informacija u sustavima, neovisno o njihovoj fizikalnoj prirodi.

Automatska regulacija jedan je od brojnih ogranaka kibernetike, no sustav s povratnom vezom smatra se najvažnijim oblikom osnovnog sustava za kibernetiku i za automatizaciju.

Potrebno je naglasiti da sustav s povratnom vezom nije nužno tehnički, nego je svojstven i biološkim, ekonomskim, socijalnim, političkim, psihološkim, i inim sustavima. Dakle regulacija nije samo postupak u tehnici, nego prije svega je prirodni zakon.

Sustav-kombinacija dijelova koja ostvaruje ulogu, a koja se ne bi mogla ostvariti pojedinačno.

Signal-promjenjiva fizikalna veličina sa vremenom.

Proces-više aktivnosti pri kojima se ulazne vrijednosti mijenjaju u izlazne, pod određenim ograničenjima  i uvjetima.

Vođenje procesa općeniti je pojam koji obuhvaća i upravljanje i regulaciju. U pravilu je povezan uz upravljanje i regulaciju složenijih sustava pomoću računala.

Najjednostavniji primjer automatizacije zove se upravljanje. Ono se odvija u otvorenom lancu, i to unaprijed, tako da signal putuje od ulaza k izlazu. Automat je uređaj koji obavlja rad prema čovjekovoj ideji ali u potpunosti samostalno. Primjer-u stroju za pranje rublja na ulazu u proces nalazi programator, tj. valjak koji se vrti i svojim izdancima uključuje i isključuje el. prekidače. ( programator je danas zamijenjen mikroračunalom) Također- i regulacija temperature u zatvorenom upravljačkom krugu kod glačala.

Regulacija se, za razliku od upravljanja, odvija u regulacijskoj petlji i unatrag, a to znači da izlaz procesa djeluje preko povratne veze na ulaz. Na primjer, da bi se u hladnjaku održala stalna temperatura komore, ugrađen je bimetalni prekidač. Također i termometar u funkciji kod centralnog grijanja.

Povratna veza služi da se regulirana veličina sustava mjeri i uspoređuje sa željenom vrijednošću, te se na temelju te razlike sustav prisiljava da promijeni svoje stanje. (regulirana veličina poprima željeni iznos.) Budući da je povratna veza u pravilu negativna, sustav se prisiljava da promijeni svoje stanje u „dobrom“ smjeru.

Povratna veza omogućuje da proces bude neosjetljiv na vanjske poremećaje i promjene vlastitih svojstava, može davati dobre rezultate unatoč lošijim karakteristikama, ako je nestabilan može postati stabilan. Bez povratne veze ne bi bilo moguće stvoriti poželjno ponašanje nekih procesa.

Osnovni zadatak prilikom primjene regulacije je osigurati stabilnost sustava, jer pri korištenju povratne veze proces može postati nestabilan, tj oscilirajući.

Svrha uvođenja automatizacije je višestruka; ekonomski razlozi (povećanje produktivnosti), opasnosti na radu (nuklearni reaktor), zamjena pri monotonom radu (montažna traka), poslovi koji nadilaze sposobnosti čovjeka (brza obrada podataka).

Primjena automatizacije fizičkih procesa je u automatizaciji proizvodnje energije i materijalnih dobara.

Automatizacija misaonih procesa očituje se u upotrebi računala u automatskoj obradi podataka te u automatizaciji konstruiranja i projektiranja.

Automatizacija je jako utjecala na društveno-ekonomske odnose jer dolazi do masovne prekvalifikacije zanimanja, smanjuje se potreba za industrijskom radnom snagom a povećava u području obrade informacija. U području usluga kontinuirano se otvaraju nova radna mjesta.

KIBERNETIKA

19. svibnja 2023.

Alenka Šimić

Kibernetika pripada procesima upravljanja, reguliranja, dobivanja, pohranjivanja, pretvorbe i prijenosa informacija u određenim sustavima. Osnivač je Norbert Wiener, američki matematičar Norbert Wiener (1894–1964) u djelu Kibernetika (Cybernetics, 1948). Naime, dosjetio se da proces obrade informacija a u elektroničkim uređajima korelira sa ljudskim mozgom. Stoga je povezao  djelovanje ljudi i strojeva u istu teoriju.

Kibernetički sustav po njemu sadrži tri elementa a prvi dio su osjetila kojima se prikupljaju informacije o stanju u sustavu, drugog dijela sustava koji služi za uspoređivanje informacija trenutnog stanja i stanja koje je potrebno te se pri tom utvrđuje odstupanje.

Pri tom je najvažniji princip povratne veze kao temelj stabilnosti u bilo kojem sustavu. Ako usporedimo sa čovjekom, kada npr. osoba želi udariti loptu nogom i tu nalazimo povratnu vezu jer imamo vid, zatim procese u mozgu i mišićno djelovanje prema uputama mozga. U slučaju da jedan dio procesa bude onemogućen ili poremećen izvršavanje neće biti moguće ili će biti znatno složenije sa pogreškama.

Tu spadaju osim teorije informacija i teorija kodiranja, logika, algoritama i programiranja te robotika i sl.

Paralelno sa kibernetikom razvila se i teorija informacija, koju je pokrenuo Amerikanac koji se bavio znanošću Claude Shennon. 

Sustav u kibernetici je sastavljen od članova  koji povezani vezama a pri tom međusobno utječu jedan na drugoga. Poznajemo biološki, društveni i tehnički koji se bavi se problemom upravljanja, reguliranja i obrade informacija.

Radni procesi moraju biti stabilni i usklađeni pa su uključeni i povezani roba i informacije.

Ukoliko su usklađeni i proces će biti omogućen i stabilan. U automatskim sustavima je važno da proces bude kontinuiran tj. da nema zastoja zbog poteškoća sa informacijama ili sl.

Kibernetika proučava međusobne odnose i korelacije u procesu.

Sa istraživanjima u području kibernetike uočilo se da samo jedna teorija objedinjenog vođenja i upravljanja neće biti dostatna.

Informacijske i komunikacijske tehnologije su osnova suvremenog razvoja teorija koje se bave kibernetikom. Pojam kibernetika se danas koristi za analize i usporedbe ljudskog i informacijskog sustava.

Uvriježio se pojam informatički umreženog prostora računala u svijetu tj. Cyberspace. Pojam Kiborg se koristi u literaturi kao poveznica čovjeka i  računala pa predstavlja biće nalik na čovjeka ali sa unutarnjim dijelovima koji su umjetno izrađeni ili se pri tom misli na potpuno umjetno izrađene organe.

Izvor: kibernetika. Hrvatska enciklopedija.

NARODNO GRADITELJSTVO

4. svibnja 2023.

Alenka Šimić

Graditeljstvo kao pojam obuhvaća dvije važne cjeline-niskogradnju i visokogradnju objekata. Bavi se planiranjem, projektiranjem, izradom te održavanjem objekata kao i njihovim upravljanjem.

Graditeljstvo je jedna od najstarijih ljudskih djelatnosti buduće da je čovjek od samih početka postojanja imao potrebu za skloništem od nevremena i drugih ugroza, uz nabavu hrane.

Hrvatska enciklopedija navodi: „graditeljstvo, narodno (nazivano i pučko, seljačko graditeljstvo, odn. tradicijska, folklorna ili ruralna arhitektura), skupni pojam za umijeće gradnje i građevine podignute izvan gradskih sredina, nastale za potrebe socijalno i obrazovno nižih društvenih slojeva; suprotan je pojmu tzv. visoke, odnosno stilske arhitekture. „

U povijesti je taj tip graditeljstva bio gurnut na rub i jako je malo istraživan kroz arhitekturu i umjetnost. Naglasak je u tadašnjem graditeljstvu bio na regionalnim obilježjima, tako da se znatno razlikuju građevine na različitim lokalitetima. Naravno da su se upotrebljavali lokalni prirodni materijali a u gradnji je bio izražen prilagođeni pristup prema reljefu, vremenskim prilikama i slično.

Kada promatramo vrste materijala koji su se koristili u graditeljstvu, u dijelu Hrvatske uz more su se koristili uglavnom kamen kao suhozid, tj. bez veziva i kamen sa vezivom tj. žbukom.

Na građevinama su krovovi sa dvije strehe i imaju blagi nagib upravo zbog blažih vremenskih prilika bez izrazitog snijega ili ploče od vapnenca te crijepovi. I danas vidimo kuće koje nisu široke po izvedbi nego na više katova od kojih je obično u podrumu bio prostor za odlaganje-konoba a često su viđene stepenice sa vanjske strane a njima se penjalo na kat. Obično je na pročelju balkon tj. terasa, na katu su obično sobe i kuhinja sa kaminom u sredini.

Voda se skupljala u cisternama a prostori koji su obrađivani za poljoprivredu su bili ograđeni kamenom.

Ako promatramo sjeveroistok naše zemlje krovovi kuća su bili od obrađene i neobrađene opeke. U gradnji kuća su se koristile grede i opeke, najčešće su bile samo u prizemlju. Na dvorištu ispred kuće je bio obavezah bunar za sakupljanje vode. Kuće nisu razmaknute  a od ulica ih dijele drvene ograde.

Što se tiče srednjih i gorskih područja u našoj zemlji kao materijal je najčešće bio kamen i drvo, koristile su se grede a krovovi su iz četiri dijela i obavezno sa većim nagibom zbog snijega. U sredini kuća je dominirala kuhinja sa ognjištem.

U gradnji kuća uz rijeke nastao je specifični tip kuća kada su one morale biti na stupovima zbog zaštite od poplava, dok su stupovi bili ili od opeke ili od drvene građe. 

Poslije devetnaestog stoljeća sve se više gradi modernijim materijalima a manje prirodnim, tako da su obilježja novijih građevina različita od onih u prošlosti.

Izvori: Hrvatska enciklopedija, https://pixabay.com, https://stockphoto.com.

ROBOTIKA

3. travnja 2023.

Alenka Šimić

Robotiku kao znanost pokrenuo je sa prvom riječi „robot“ pisac Karel Čapek u svojoj drami „R.U.R.“1920. godine u Češkoj, apojam „robotika“ je pokrenuo Amrikanac Isaac Asimov u svoj priči 1941. godine pod nazivom „Liar“ koja je sadržava elemente naučno fantastičnih sadržaja.

Prema „Hrvatskoj tehničkoj enciklopediji“- „robotika, interdisciplinarno znanstveno područje koje se bavi projektiranjem, konstruiranjem, upravljanjem i primjenom robota. Zasniva se na → mehatronici, te objedinjuje niz znanstvenih područja i disciplina, poput strojarstva, elektrotehnike, elektronike, automatike, računarstva i umjetne inteligencije.“

Automatizirani strojevi pod nazivom roboti su strojevi sa brojnim uporabama a konstrukcija im je sačinjena od pogonskih uređaja, osjetila i upravljačkoj dijela.

Brojne su podjele robota a jedna od njih je po tome koliki im je stupanj pokretljivosti pa imamo mobilen-pokretljive i statičke- nepokretne robote.

Zatim sljedeća od podjela je po sastavu same konstrukcije a ona može biti-mehatronička, biorobotička i biotronička.

Prema uporabi tj. za što se najviše koriste roboti mogu biti: edukacijski, medicinski, industrijski, za istraživanja, vojni i dr.

Prema tome kolika im je veličina roboti mogu biti nano, mikro i makro.

Treba naglasiti da inteligentni roboti mogu donositi odluke, naučiti nove spoznaje pa čak i zaključke ovisno o stupnju napretka.

Roboti posjeduju veliki stupanj autonomnosti-funkcionalne i organizacijske.

Razvoj robota je svakodnevan jer se i druge povezane znanosti razvijaju paralelno ubrzano te skupine razvijaju se ubrzano. Pretpostavka je da će u budućnosti stupanj razvoja inteligencije robota sve više biti bliži čovjekovoj, što je fascinantno. Na tom području se usavršavaju tzv. Bioroboti koji su sve sličniji čovjeku.

Ako promatramo robote i robotiku danas najviše se koriste industrijski roboti i to auto industriji pri izradi automobila, stavljanju boje i spajanje. Ukoliko u istraživanjima koristimo robote to je pozitivno za život čovjeka jer ga ne ugrožavamo  boravkom na opasnim mjestima a također i nedostižnim za čovjeka. U svakodnevnom životu danas roboti se koriste za zabavu, učenje, natjecanja i sl.

Što se tiče izrade čovjekolikog robota „Hrvatska tehnička enciklopedija“ navodi da je čovjekolikog robota „npr. Banka Tokyo-Mitsubishi u poslovnici u Tokiju predstavila za rad na recepciji. Robota je razvilo francusko poduzeće Aldebaran Robotics, podružnica japanskog tehnološkog i telekomunikacijskog diva SoftBank Corp.“

Izvor: „Hrvatska tehnička enciklopedija“

Građanski odgoj

            12. OŽUJKA 2023.

     Alenka Šimić

Glavni je cilj građanskog obrazovanja priprema informiranog, aktivnog i odgovornog građanina koji, sudjelovanjem u procesu odlučivanja, pridonosi razvoju demokracije i građanskog društva.

• 3 funkcionalne dimenzije:
• Građansko znanje i razumijevanje; • Građanske vještine i sposobnosti;
• Građanske vrijednosti i stavovi.

Kurikulum građanskog odgoja i obrazovanja

• Pedagoški i didaktički i metodički instrument kojim se sinergijski razvijaju određene osobine učenika --- građanska kompetencija.
• ISHOD: učenik kao emancipirani i društveno angažirani građanin različitih zajednica u kojima ima status nositelja prava i odgovornosti.
• Spiralno-razvojni model uvođenja po ciklusima.
• Nastava Građanskog odgoja i obrazovanja mora biti usmjerena na učenike kao članove razredne i školske zajednice.
• U skladu s tim, preporučuju se metode zajedničkog istraživanja nekog problema, traženja rješenja, pripreme izvještaja i prezentiranja; simuliranja (primjerice, rada pojedinih ogranaka vlasti i načina na koje oni donose odluke); igranja odgovarajućih uloga; rasprave i debate.
• Primjerene metode za ostvarivanje ishoda Građanskog odgoja i obrazovanja su one koje polaze od iskustva učenika, potiču ih na sudjelovanje u zajedničkim aktivnostima i suradnju u traženju i donošenju zajedničkih odluka, ali i u kritičkom propitivanju učinaka tih odluka u odnosu na svakog od njih i zajednicu kojoj pripadaju.
• Provođenjem istraživačkih projekata, u sklopu čega identificiraju neki društveni problem, učenici traže podatke kako bi problem što bolje upoznali, analiziraju prikupljene podatke i predlažu rješenja, a zatim ih, po mogućnosti, i provjeravaju u praksi.
• Ovisno o nastavnoj temi, učenici rade u paru, manjoj ili većoj grupi ili, pak, plenarno.

Teme tehničke kulture vezane uz GOO

• Životno okružje čovjeka i zadaća tehnike (5.r.)
• Prometni znakovi i propisi (5.r.)
• Elektronička pošta (6.r.)
• Tehnika, tehnologija, tehnološki i radni proces (7.r.)
• Pretraživanje obavijesti na Internetu (7.r.)
• Rad s porukama (7.r.)
• Uređivanje prezentacije (8.r.)
• Povezivanje na Internet (8.r.)
• Obrazovni sadržaji na webu (8.r.)

Na koji način se teme građanskog odgoja realiziraju kroz nastavu tehničke kulture?

1. Govor i komunikacija:

• usvajanje tehničkog nazivlja, poticanje i vježbanje govornih sposobnosti pri raščlambi tehničkih izradaka, rasprave o izratku te uvođenje natjecateljskog komunikativnog ponašanja.

2. Pojedinac i društvo:

• zajednički rad u skupini, poticanje snošljivosti i međusobnoga poštovanja pri izradi rada, razvijanje pojedinačnih sposobnosti i odgovornosti za učinjeno, profesionalno usmjerenje u međusobnom razgovoru učenika pri zajedničkom radu na zadatku.

3. Priroda i tehnika:

• sustavno razmišljanje i razvoj strategije za rješenje problema, primjena i provjera prirodno-znanstvenih spoznaja u rješavanju neposredne zadaće, primjena suvremenog tehnološkog znanja.

4. Stvaralaštvo i istraživanje:

• poticanje stvaralaštva i sposobnosti oblikovanja pojedinačnim pokazivanjem osobnih mogućnosti i pronalazačko rješavanje problema, razvoj mogućnosti predočivanja pri sustavnom rastavljanju sklopova te planiranjem i projektiranjem objekata.

5. Zdravlje i kretanje:

• razvoj svijesti o zdravlju i sigurnosti pri uporabi alata i obradi materijala te razvoj fine motorike, razvoj svijesti o sigurnosti pri kretanju u prometu.

6. Održivi razvoj:

• potencijal za dugoročno održavanje blagostanja koje ovisi o blagostanju prirodnog svijeta i odgovornoj uporabi prirodnih resursa

7. Održanje neovisnosti države i društva.
8. Rad, red, rezultat: provođenjem radnih vježbi učenici spoznaju da se planskim radom i redom uvijek može postići zadovoljavajući ishod.

Učenici će kroz informatičke teme:

• usvojiti osnove samostalnoga učenja pomoću sadržaja na Internetu
• upotrebljavati obrazovne portale i jednostavne sustave za učenje
• razvijati kritička stajališta prema odgovornoj uporabi informacijsko-komunikacijske tehnologije
• aktivnim sudjelovanjem promicati kulturu suradnje i komunikacije na Internetu
• podići razinu svijesti za pitanja koja se odnose na dječju sigurnost online u sinergiji s politikama Europske unije, kao i zaštitu osobnih podataka, privatnosti i autorskih prava
• razvijati kritička stajališta prema odgovornoj uporabi informacijsko-komunikacijske tehnologije i podići razinu svijesti za pitanja zaštite podataka, privatnosti i autorskih prava
• Navedena postignuća nastavnog predmeta u skladu su s usvojenim ciljevima razvoja obrazovanja EU-a u 21. stoljeću, izraženima u sintagmama - obrazovanje za zapošljavanje, samostalno djelovanje pojedinca i dobro funkcionirajuće društvo

P r o j e k t : S i g u r n a u p o r a b a i n t e r n e t a , s p r e č a v a n j e n a s i l j a k o r i š t e n j e m I K T - a , r i z i c i i o p a s n o s t i n a d r u š t v e n i m m r e ž a m a .

Učenik građanin koji na pravilan i siguran način koristi IKT-u, dobre strane interneta i društvenih mreža za razvoj demokratskog društva te izbjegava i štiti se od mogućih opasnosti, zlouporaba, sprečava nasilje korištenjem IKT.

Učenik:

• navodi pravila sigurnog korištenja interneta te razloge poštovanja tih pravila
• opisuje ulogu društvenih mreža na internetu
• objašnjava i opisuje oblike rizičnog ponašanja na internetu
• navodi postupke koji prethode i vode u trgovanje ljudima

(građansko znanje i razumijevanje)

• aktivno sudjeluje u uočavanju e-nasilja i rizičnih ponašanja na internetu – prijavljuje ih roditeljima i učiteljima
• primjenjuje sigurnosne postavke zaštite privatnosti i osobne sigurnosti na društvenim mrežama, koristi društvene mreže za širenje prijateljstva, dijeljenje obrazovnih sadržaja, zabavnih sadržaja
• pokazuje otpornost na e-provokacije te društveno nepoželjno i rizično ponašanje
• koristi internet za pokretanje i sudjelovanje u akcijama solidarnosti, rješavanja društvenih problema te zaštite i razvoja zajedničke dobrobiti

(građanske  vještine i sposobnosti)

• pokazuje privrženost dobrobitima interneta i društvenih mreža te izbjegava moguće zlouporabe

građanske vrijednosti i stavovi

Primjer razrade sadržaja GOO kroz predmete tehničku kulturu i informatiku

Najava uključenja u projekt

Upute za rad, dogovor o radu

Pregled radova iz prošlih projekata

Razgovor, rasprava – što radimo i kako se ponašamo na internetu?

Ideja-koju vrstu rada odabrati

Pretraživanje informacija na internetu

Proučavanje zakona (Kazneni zakon, članaka koji se odnose na sankcije vezane uz vrijeđanje na internetu)

Izrada učeničkih radova  - prezentacija, filmova, glogstera, crteža, kvizova, stripova

Izrada prezentacija i plakata

Prezentacija rada pred razredom i učiteljima

Vrednovanje projekta od strane učitelja i samovrednovanje

Među-predmetno

izborna nastava informatike i redovna nastava tehničke kulture

usmenog izlaganja, razgovora, rad na tekstu, rasprava, rad na računalu, frontalni rad, individualni rad, grupni rad, izrada plakata, crteža, stripova, prezentacija i kvizova          

Program građanskog odgoja i obrazovanja za osnovne i srednje škole, računala spojena na Internet, Facebook profili učenika, interesne grupe na Facebook-u, brošura Zaštitite svoju privatnost na Facebook-u, Kazneni zakon RH, on-line alati, portal: www.ucitelji.hr, digitalni časopis za obrazovne stručnjake „Pogled kroz prozor” http://pogledkrozprozor.wordpress.com , www.padlet.com , www.canva.com , www.tricider.com .

Tijekom školske godine 2022.-23.- izborna nastava informatike i redovna nastava tehničke kulture 5. i 6. r. – 2 sata, 7. i 8. r. – 6 sati

DAROVITOST

22. VELJAČE 2023.

Imamo darovito dijete. Odlično, ali što dalje?

Definiranje darovitosti

• Francis Galton je prvi istraživao darovitost
• Danas su prihvaćene definicije Howarda Galtona te se ona smatra višedimenzionalnim fenomenom sa više područja darovitosti
• Prvu teoriju inteligencije utemeljio je Gardner 1983. godine kao teoriju „multiplih inteligencija“ smatrajući pri tome da ne postoji jedna inteligencija već je zbroj karakteristika i sposobnosti
• Inteligencija se razvija i može se poboljšati učenjem
• Svjesna upotreba inteligencije u njezinom punom opsegu dovodi do uravnoteženog učenja, kada se koristi kreativnost i novi načini razmišljanja.
• Gardner navodi sedam različitih specifičnih sposobnosti, talenata ili inteligencija:

1. Logičko – matematička
2. Vizualno – spacijalna
3. Tjelesno – kinetička
4. Glazbena
5. Lingvistička
6. Interpersonalna 7. Intrapersonalna

• Lingvistička inteligencija odgovorna je za čitanje, pisanje i govor (novinari, političari, odvjetnici)
• Logičko-matematička inteligencija odgovorna je za kategorizacije, klasifikacije i izračunavanje (tehničari, znanstvenici i informatičari)
• Vizualno-spacijalna inteligencija uključuje vizualizaciju, crtanje, orijentaciju (arhitekti, umjetnici, piloti i sl.)
• Glazbena inteligencija uključuje: slušanje, percepciju, osjetljivost (glazbenici, pjevači i terapeuti)
• Interpersonalna inteligencija uključuje: socijalni utjecaj, druženje i opažanje (bez specifične profesije)

Intrapersonalna inteligencija uključuje: discipliniranost, samosvjesnost i samopoznavanje (učitelji, svećenici, psiholozi i dr.)

Ovisno o tome koja je od inteligencija razvijenija, osoba će težiti zanimanju kod kojeg se zahtijeva razvijenija određena sposobnost, odnosno osobina. Kasnije je predložio i osmu vrstu inteligencije, prirodoslovnu inteligenciju, koja pretpostavlja vještinu rukovanja pojmovima flore i faune.

Ljudske su sposobnosti u populaciji raspoređene po znanstvenoj krivulji, tj. većina pojedinaca ima određenu sposobnost razvijenu u nekoj prosječnoj razini, dok se broj pojedinaca prema višem i nižem stupnju razvijenosti te sposobnosti simetrično smanjuje

One pojedince koji imaju jednu ili više sposobnosti značajno natprosječno razvijene nazivamo darovitima u toj ili tim sposobnostima

Sposobnosti su temelj i jedna od determinanti odgojno-obrazovnog razvoja svakog učenika, ali su istodobno na neki način i rezultat odgojno obrazovnog procesa.

Prema Stenbergu, inteligencija se sastoji od tri dijela, a to su:

1.Kreativna- uključuje sposobnost kombiniranja na prvi dojam nepovezanih činjenica u oblik nove ideje.

2.Analitička-uključuje razumijevanje, procjenjivanje, odlučivanje i uspoređivanje.

3.Praktična inteligencija-uključuje sposobnost prilagođavanja, odabira i oblikovanja okoline

I danas su rasprave oko definiranja darovitosti žustre.

Smatra se da postoji čak 160 definicija nadarenosti, što dovoljno govori o složenosti ovog fenomena.

Postoje četiri razdoblja intelektualnog razvoja

Prvi je senzomotorni period koji se odvija od rođenja do otprilike druge godine starosti djeteta. Tijekom tog razdoblja dijete uči kako modificirati akcije i reflekse, koordinirati pokrete i počinje misaono obrađivati informacije.

Drugi period je predoperativni i događa se između druge i sedme godine starosti djeteta, tijekom kojega se djetetu proširi rječnik, razvija mentalno zamišljanje i percepcija.

Treći period je period konkretnih operacija koji se odvija između sedme i jedanaeste godine starosti. Tijekom ovog razdoblja dijete razvija sposobnost govora i logičko mišljenje.

Zadnji period intelektualnog razvoja je period formalnih operacija, koji počinje u dvanaestoj godini i nastavlja se kroz cijeli život. Tijekom ovog razdoblja razvija se kritičko mišljenje i uči se kako rješavati apstraktne principe.

Definiranje darovitosti

Govori nam da su kriteriji koji se spominju različiti: intelekt, kreativnost i interakcija visoko razvijenih sposobnosti.

Termin „nadarenost“:

prijevremena razvijenost (brže napredovanje od prosječne djece)

vanjski znakovi (znatiželja, mašta, inteligencija)

inzistiranje da rade po svom (viša kvaliteta postignuća, drugačiji putevi učenja, samostalnost i samopouzdanje)

žar za svladavanjem: visoka motiviranost, opsesivan interes (Winner, 2005.)

Darovito dijete je rođeno s neuobičajenom sposobnošću da savlada određeno područje (ili područja). (Jasna Cvetković – Lay, Ana Sekulić – Majurec )

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske darovitost definira kao sklop osobina koje učeniku omogućavaju trajno postignuće natprosječnih rezultata u jednom ili više područja ljudske djelatnosti, a uvjetovano je visokim stupnjem razvijenosti pojedinih sposobnosti, osobnom motivacijom i vanjskim poticanjem.

Darovitost je spoj triju osnovnih skupina osobina: natprosječnih općih ili specifičnih sposobnosti, motivacije i visokog stupnja kreativnosti.

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske pod područja darovitosti navodi:

opće intelektualne sposobnosti

stvaralačke (kreativne) sposobnosti

sposobnosti za pojedina nastavna i znanstvena područja

socijalne i rukovodne sposobnosti

sposobnosti za pojedina umjetnička područja

psihomotorne sposobnosti.

Darovitost?

mnoštvo faktora određuje darovitost

bistro je ono dijete koje savladava gradivo sa lakoćom, ali čije spoznaje dolaze na inicijativu roditelja ili učitelja

darovito je ono dijete čije spoznaje, motivacija i želja polaze od njega

takva djeca znaju biti ‘naporna’ jer imaju 100 pitanja, pamte sve odgovore i na temelju njih postavljaju nova pitanja (direktorica Brainy centra Zvjezdana Jaić, odgojiteljica i edukator za rad s darovitom djecom)

Neki autori smatraju da je darovitost bilo koji oblik iznadprosječnog funkcioniranja, dok drugi ističu da se po tim podrazumijevaju visoke

(opće i/ili specifične) sposobnosti (posebno inteligencija), kreativnost i specifične osobine ličnosti (posebno motivacija).

Kako ih prepoznati?

darovita su djeca vrlo maštovita i kreativna te umno sazrijevaju brže od svojih vršnjaka

puno više čitaju i pokazuju velik interes za specifična područja

postavljaju puno pitanja, logički brže zaključuju, mogu analizirati, sintetizirati i stvarati samo sebi znane putove rješavanja složenih zadataka

posjeduju i druge umjetničke, jezične, glumačke sposobnosti

mogu biti nepažljivi ili ometati druge učenike svojim aktivnostima zbog klasičnosti nastavnog plana i programa

otpor radu u grupi ili paru

površnost, neprihvaćanje neuspjeha

u razredu često nisu omiljeni pogotovo ako imaju naviku isticanja svoje intelektualne nadmoći

imaju puno energije, vrlo su radoznali, zanima ih kako stvari funkcioniraju, rano nauče čitati i računati, vole izazovne zadatke i mozgalice

vrlo su maštoviti, zapažaju detalje, ispravljaju odrasle u nedosljednostima, vrlo ustrajni u svladavanju onog što ih zanima

često su perfekcionisti, teško podnose poraz, osjetljivi, osjećajni i rade stvari po svom, teško se snalaze s vršnjacima jer imaju drugačije interese

bolje se koncentriraju na zadatke u odnosu na vršnjake

darovite djece je u populaciji oko 3 posto

Kako raditi sa darovitom djecom?

Program rada s nadarenom djecom uključuje identificiranje potencijalno darovitog djeteta, utvrđivanje mogućnosti, potreba i interesa (postupci procjenjivanja, metode testova i tehnika intervjua ili razgovora), uvažavanje specifičnih interesa i produbljivanje istih (odgojno-obrazovni rad), omogućavanje da dijete uči što ga zanima, na način koji mu odgovara te dovoljno vremena.

treba im organizirati složenije aktivnosti naročito u pogledu apstraktnog mišljenja

često dolazi do situacija gdje se pun potencijal darovitog djeteta uopće ne iskoristi

Poznati test sa sljezovim kolačićem iz kasnih 1960-ih i ranih 1970-ih koji je izumio dr. Walter Mischel proučavao je razinu samokontrole kod djece.

Kod djece koja su uspjela odoljeti kolačiću u zadanih 60 sekundi (samokontrola), otkriveno je da su u dobi od osam godina imala za sedam bodova viši kvocijent inteligencije nego djeca koja su se žurila i pojela. Istraživači su zaključili da što su djeca imala lošiji rezultat u testu, to su imala veći rizik da će imati slabiju koncentraciju i slabije rezultate u školi u dobi od osam godina.

Test